Keljmendi je, nakon što je utvrđeno da je izvršio krivično djelo gradnje objekta bez građevinske dozvole, uplatio deset hiljada eura dječjem vrtiću „Solidarnost“ u Ulcinju i osnovnoj školi „Maršal Tito“ u tom gradu.
Tužilaštvo je prije par dana saopštilo da je Hajdinaga, bivši predsjednik opštine Ulcinj, zloupotrijebio službeni položaj tokom trogodišnjeg obavljanja te funkcije, zbog čega će na račun ulcinjskog porodilišta morati da uplati deset hiljada eura.
Lutovac je agenciji Mina rekao da tužilac ima pravo da odloži krivično gonjenje ukoliko je to krivično djelo lakšeg oblika i ako je predviđena novčana ili kazna zatvora do pet godina.
On je pojasnio da je, u slučaju krivičnog djela zloupotreba položaja, predviđeno da će se službeno lice, koje je protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili prekoračenjem granica položaja pribavio sebi ili drugom korist ili teže povrijedio prava drugog, kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
“U stavu dva je normirano da će se, ako je izvršenjem djela iz stava jedan pribavljena imovinska korist od preko tri hiljade eura, počinilac kazniti zatvorom do osam godina. Limit je iznos od tri hiljade eura”, pojasnio je Lutovac.
Prema njegovim riječima, došlo je do zloupotrebe službenog položaja u pogledu izvođenja građevinskih radova, tužilac je utvrdio da je šteta, koja je nastala zloupotrebom , ispod tri hiljade eura, zbog čega je mogao da primjeni taj institut.
Ako bi tužilac, kako je objasnio Lutovac, utvrdio da je pribavljena imovinska korist više od tri hiljade eura, onda se primjenjuje kazna do osam godina i tu ne bi došlo do primjene tog instituta.
Lutovac je precizirao da je tužilac, ako nema posebnih stručnih saznanja da izračuna štetu koja je nastala izvođenjem određenih nezakonitih građevinskih radova, dužan da angažuje vještake građevinske i finansijske struke koji će da izračunaju da li je štetna posledica veća od tri hiljade eura ili nije.
“Uopšte ne znam da li je tužilaštvo u konkretnim slučajevima vršilo ova vještačenja i kako je došlo do toga da je iznos štete manji od tri hiljade eura. To je ovdje krucijalno pitanje. Ako je tužilaštvo preduzelo sve u pogledu relevantnog utvrđenja činjeničnog stanja, da je putem vještaka utvrdilo da je šteta manja od tri hiljade, onda je pravilno primijenilo ovaj institut”, rekao je on.
Lutovac je dodao da, ako je tužilaštvo izvelo zaključak paušalno, odnosno na osnovu nekih svojih predviđanja, a ne na osnovu stručnog mišljenja, “onda u takvu pogodbu možemo realno da sumnjamo”.
“Čisto sumnjam da u tko krupnim psolovima može da bude tako minorna šteta. Ja sam zaključivao ovakve sporazume u slučajevima sitne krađe, prevare, pronevjere, koje su bile manje društvene opasnosti, ali, kako je tužilaštvo došlo do iznosa da je iznos štete koji je nanijet društvenoj zajednici manji od tri hiljade eura, zaista ne znam”, rekao je on.
Lutovac je kazao da ovaj instiutut ne gleda kroz ličnosti, nego kroz strogu primjenu prava.
“Ako je tužilaštvo utvrdilo da su realno i na osnovu realnih pokazatelja ispunjeni uslovi, može da primjenjuje, a ako nema realnu podlogu za to, a primjenjuje ga, onda su moguće razne zloupotrebe. Na osnovu kojih paramenrara je utvrdio da je ova šteta manja od tri hiljade eura – ako nije bilo adekvatnog vještačenja, nego su aproksimativno donijeli odluku, onda tu nešto nije u redu”, zaključio je Lutovac.
foto: slobodnaevropa.org
