Društvo

Održana komemoracija stradalima na parobrodu "Cetinje"

Izvor


Kako javlja radio Jadran, komemoraciji su prisustvovale delegacije Udruženja boraca NOR-a i antifašista iz Boke i prijestonice Cetinje, Mornarice Crne Gore, Zajednice Italijana u Crnoj Gori, konzulata Republike Hrvatske, prijestonice Cetinje i opština Tivat, Kotor i Herceg Novi. Tragediju je preživjelo 11 putnika, među njima i kapetan Božo Paparela.



Njegov sin

prof. dr Ivo Paparela

priča da je bio mali kada se desila nesreća. Pamti plač žena i porodica sa Prčanja.



- Otac mi je pričao da je tražio da se ispita gdje su mine, prije nego što je isplovio, ali to se nije moglo znati. Dobio je naređenje da isplovi. Bilo je preko 200 ljudi na brodu, koji je bio među prvima sa zastavom Jugoslavije koji je došao u Kotor - priča Ivo Paparla.



Na pitanje kako je uspio da se spasi njegov otac, kaže da je komadni most bio poviše kotla i da ga je eksplozija s komandnog mosta bacaila u more.



- Bila je jaka zima i moj otac je imao šinjel koji se napunio zrakom, to ga je držalo i vrata kormlarnice da pluta, sa slomljenom nogom i vilicom, a onda su došle barke i spasile ga.



Potomci stradalih još mnogo toga pamte, a među njima

Anka, Tomislav i Marija Petković

, djeca stradale Katarine. Ispričali su da je njihova majka išla da posjeti ranjenog oca, komandanta odreda Bokeške brigade, u bolnicu Meljine, čak je i kasnila na brod, a on je čekao i onda je doživjela da s njim potone.



- Naša majka bila je svima majka, svima je pomagala i rodila je pet sinova i pet kćeri - kaže  92-godišnja

Marija Petković

, koja je bila zarobjena na Mamuli.



Organizatori skupa najavljuju da će trajno obilježavi ovaj datum. Dio broda će se naći u Pomorskom muzeju u Kotoru, a biće štampana i monogafija o nesretnoj sudbini broda i njegovih putnika.

vijenac_more

foto: Radiojadran

Portal Analitika