Kako su kazali organizatori, ciljevi okruglog stola su upoznavanje zainteresovane javnosti, organa i organizacija sa (i) stanjem u oblasti izgradnje i eksploatacije malih hidroelektrana; (iii) pravnim osnovama za raskid koncesionih ugovora na bazi analize nezavisnog pravnog eksperta (ii) inicijativama za zaštitu rijeka u Barama Kraljskim i Rečinama u opštini Kolašin i (iii) regionalnim problemima u odnosu na projekte malih hidroelektrana.
Na konferenciji su govorili Milija Čabarkapa iz NVO Eko – tim/WWF Adria, Vladimir Durutović iz Ministarstva kapitalnih investicija i Irma Popović Dujmović, ispred WWF Adria.
Čabarkapa je kazao da je prije više od 10 godina crnogorska Vlada projekte malih hidroelektrana označila kao razvojnu mogućnost i šansu sjevera Crne Gore, te je prepoznala privatne investitore u mHE kao pokretače privrednog razvoja.
“Danas je, vjerujem, kompletnoj crnogorskoj javnosti jasno da ovi projekti predstvaljaju sve suprotno u odnosu na razvojnu šansu Crne Gore. Naime, mHE su projekti koji su štetni sa svih aspekta – ekološkog, socijalnog i ekonomskog. Gledano sa ekološkog aspekta, to su projekti koji dovode do trajne devastacije riječnih ekosistema, do promjena u hidrologiji i morfologiji rijeka, do uništavanja staništa, sprječavanja migracije i nestanka vrsta. O svemu ovome najbolje svjedoče suva korita rijeka ili korita sa nedovoljnom količinom vode za funkcionisanje živog svijeta a na kojima su naprvljene mHE. Sa ovim slikama, ubijenih rijeka, crnogorska javnost je imala više puta priliku da bude upoznata”, kazao je Čabarkapa.
Posmatrano sa socijalnog aspekta, istakao je kako vjeruje da je lokalnim zajednicama povrijeđeno pravo na zdravu životnu sredinu koje je garantovano Ustavom Crne Gore kao najvišim pravnim aktom ove države.
“Eksploatacija mHE dovodi, vrlo često, do ostavljanja lokalnih zajednica bez dovoljnih količina vode za osnovne životne potrebe – navodnjavanje, vodosnabdijevanje, napajanje stoke, a sve ovo su osnovi uslovi života lokalnih zajednica u njihovim selima. mHE su projekti koji ubijaju svaki potencijal za održivi razvoj i održivu valorizaciju resursa u mjestima gdje su napravljene. Kada govorimo o povredi prava na zdravu životnu sredinu, u konkretnom slučaju izgradnje mHE u Barama Kraljkim u opštini Kolašin, WWF Adria i Eko-tim su u ime dijela mještana ovog sela, podnijeli pritužbu Ombudsmanu još u decembru 2020.godine. Prošlo je pola godine od podnošenja pritužbe– međutim mišljenja i stava Ombudsmana po ovom pitanju još uvijek nema. Stoga, koristim priliku da uputim apel Ombudsmanu da u što skorijem roku i zauzme stav po ovom pitanju i o tome informiše crnogorsku javnost”, istakao je Čabarkapa.
On je rekao i da su mHE društveno-ekonomski neopravdani projekti i društvu prave direktan društevni i finansijski gubitak a sve zahvaljujući uspostavljenom sistemu podsticaja za proizvodnju električne energije iz OIE.
“Znamo da je za jedno društvo opravdana svaka ekonomska aktivnost gdje su društvene koristi jednake ili veće od društvenih troškova, a neprihvatljiva situacija je ona u kojoj društvo ima veće društvene troškove od koristi, upravo takvu situaciju imamo sa mHE. Ukoliko društvenu korist ostvarenu od rada mHE u godinama iza nas, tj. prihode koje društvo ostvari od rada mHE ( prihodi od koncesinih naknada, prihodi od PDVa, prihodi od poreza na dobit, porezi na plate itd) uporedimo sa društvenim troškovima, odnosno podsticajima koje građani plaćaju investitorima kroz račune za električnu energiju, računica je jasna – ekonomske štete su višemilionske”, naglasio je Čabarkapa.
Dodao je i kako iznos ukupnih podsticaja koje su crnogorski potrošači platili od 2014.godine pa do maja mjeseca ove godine iznosi preko 19 miliona eura, a sve za projekte za koje nikad ni u jednom slučaju nije dokazan javni interes.
“Vrijedno je istaći i da mHE proizvode zanemarivu proizvodnju električne energije. U poslednje dvije godine, proizvodnja električne energije iz svih mHE bila je do šest do sedam puta manja od gubitaka na prenosnoj i distributivnoj mreži. Uprkos svemu ovome, svim dokazima o ukupnoj štetnosti ovih projekata i dalje imamo aktivne proteste lokalnih zajednica u kolašinskim selima – Bare Kraljske i Rečine, koji se bore za svoje rijeke, za vodu koja život znači”, kaže Čabarkapa.
Podsjetio je da je nova Vlada Crne Gore najavila reviziju koncesionih ugovora, te je u tom smislu i formirala radnu grupu koja se bavi ovim poslom.
Vladimir Durutović iz Ministarstva kapitalnih investicija kazao je na današnjem okruglom stolu da su u ovom trenutku u radu 32 mHe te da je devet raskinula postojeća Vlada. Rekao je i da je 12 mHe u postupku gradnje ili projketovanja.
„Od ovih 12, devet je dobilo građevinsku dozvolu, tri su u postupku izrade projektne dokumentacije i dobijanja građevinske dozvole. Razvoj projekta iz oblasti razvoja obnovljivih izvora energije započet je 2007. godine raspisivanjem tendera za izgradnju mHe u Crnoj Gori. Od početka realizacije projekta izgrađeno je 34 objekta za proizvodnju električne energije i to 32 mHe i dvije vjetroelektrane, Krnovo i Možura. Predmetne aktivnosti su trebale da pokrenu kako najznačajnijeinvesticione aktivnosti u segmentu proizvodnje električne energije tako i ostvarenje primarnog cilja u smislu stvaranje energetske stabilnosti Crne Gore zasnovane na proizvodnji iz obnovljivih izvora energije“, rekao je on.
Kazao je da se može konstatovati da izgradnja mHe nije dovela do ispunjavanja zacrtanog cilja, posebno uz činjenicu da ukupna proizvodnja iz ovih objekata doprinosi udjelu u ukupnoj proizvodnji električne energije za nešto manje od tri odsto.
Naglasio je da postoji manje ili više neslaganje lokalnog stanovništva sa idejama korišćenja vodotoka za izgradnju mHe.
„Protivljenje mještana izgradnji objekata u direktonoj je koliziji sa osnovnom idejom programa podsticaja iz obnovljivih izvora energije a toje podizanje kvaliteta života i direktni benefiti lokalnog stanovništva“, kazao je on
Posebno je naglasio kako je dosadašnjim pristupom prethodne Vlade pokazana velika neozbiljnost prema našim najvrjednijim resursima i podložnost uticaja drugih.
„Postojeća Vlada neće nastaviti tu politiku uništavanja resursa. Situacija u kojoj smo se kao društvo našli nakon stihijske gradnje mHe, društvenih i ekoloških posledica kao rezultat će imati negativan uticaj na cijelo naše društvo a čije razmjere samo možemo da naziremo u ovom trenutku“, kaže Durutović.
Ova Vlada, ističe, neće davati nove koncesije za izgradnju novih MHE.
Zaključio je da će Ministarstvo kapitalnih investicija temeljno i odgovrno analizirati svaki slučaj MHE te da nijednu odluku neće donijeti pod pritiksom, već samo u interesu svih građana.
Irma Popović Dujmović, iz WWF Adria objasnila je zašto se grade mHe u odnosu na druge obnovljive izvore energije.
“To je u principu naša tradicija. Mi smo u bivšoj državi imali jako dobre inžinjere građevine koji su i te kako dobro znali graditi hidroelektrane, a tada su se pretežno gradile velike hidroelektrane. Imamo znanje i dosta hidropotencijala. U međuvrmenu su se dobili podsticaji za izgradnju mHe, tako da nijedna rijeka više nije bila sveta”, kazala je ona.
Rekla je da je izgradnja MHE i te kako dobra investicija jer se ima sigurna proizvodnja i otkup struje. Smatra da tradicionalno zaštita prirode nije u fokusu.
Istakla je kako su države u regionu realtivno male te da moramo dobro isplanirati kako ćemo iskoistiti prirodna bogatstva.
Mišljenja je da su MHe veliki problem a to će reći i svaki pravi energetičar koji razmišlja o cijelom sistemu, od proizvođača do potrošača.
Zagovorinici mHe govore da su Zapadne zemlje iskoristile sve svoje potencijale.
“To je tačno ali su oni shvatili da je to loše i koliko su one izgubile u tom procesu. One su tih godina 60-ih 70-ih, 80-ih krenule sa zaštitom rijeka. Oni su i te kako shvatili da sa tim načinom korištenja vodotokova čine štetu i probali su da nađu balans kako da zaštite područje i kako ga na kraju očuvati", objašnajva ona.
Kazala je da u regionu i dalje imamo rijeke slobodnog toka ida se to u zemljama EU praktično teško može naći.
“Mi tu možemo biti na neki način pokazatelj šta te rijeke znače i da pokažemo kako treba prava rijeka da izgleda”, zaključila je ona.
