U posljednjoj deceniji, u Crnoj Gori i regionu prisutan je izražen oblik ekološkog kriminala, uključujući bespravne aktivnosti u šumarstvu, eksploataciju zemljišta, kamena, korita rijeka, pijeska, uništavanje biodiverziteta prirode, kao i nelegalnu gradnju, što predstavlja značajno ugrožavanje prirodnih resursa i javnog zdravlja. U borbi protiv ekološkog kriminala, holistički pristup, saradnja i razmjena podataka među institucijama od ključnog su značaja.
Ovo je zaključak regionalne radionice „Borba protiv ekološkog kriminala u Crnoj Gori i regionu Balkana“, koju su od 8. do 10. oktobra na Plavnici organizovali Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, Ambasada Francuske u Podgorici i Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
Događaj je okupio oko 50 predstavnika policijskih, pravosudnih i tužilačkih institucija, međunarodnih i nevladinih organizacija iz Crne Gore i regiona, kao i iz Bugarske, Grčke i Francuske, koji su razgovarali o načinima borbe protiv kriminala koji utiču na životnu sredinu, kao i o institucionalnoj saradnji i koordinaciji u rješavanju ekološkog kriminala, saopšteno je iz OEBS-a.
Otvarajući događaj, menadžer Programa za bezbjednosnu saradnju i upravljanje u Misiji OEBS-a, Stefan Harmon, kazao je da OEBS radi sa crnogorskim institucijama na jačanju njihovih kapaciteta i efikasnosti u rješavanju ekološkog kriminala.
„Podržali smo analizu 'Kriminal na štetu životne sredinu u Crnoj Gori', koja detaljno opisuje ekološki kriminal u zemlji, zajedno sa preporukama kako se protiv njega boriti. „Davno smo dobili jedan zadatak, a to je da budemo gospodari ovog svijeta, našeg doma - jedinog koji ćemo ikada imati. Naši napori su u najboljem slučaju bili loši. Okupljeni smo ovdje da obnovimo našu posvećenost tom zadatku,“ kazao je Harmon.
Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An-Marie Maske kazala je da su različiti ekosistemi zemlje, uključujući nacionalne parkove, rijeke i priobalna područja, pod opsadom različitih oblika ekološkog kriminala.
„Iako je Crna Gora napravila značajan napredak u uspostavljanju pravnog okvira za zaštitu životne sredine, značajne praznine ostaju. Implementacija ovog okvira je često nepotpuna zbog nedovoljnih resursa, nedostatka obučenih službenika, a takođe i zbog korupcije koja ometa efikasno praćenje i sprovođenje ekoloških propisa“, kazala je ambasadorka Maske.
Ona je dodala da su neophodni strožiji zakoni koji se posebno bave ekološkim kriminalom, ali i podvukla potrebu za osnivanjem specijalizovanih ekoloških policijskih jedinica.
Direktor Uprave policije Zoran Brđanin naveo je da policijske analize, obavještajni i operativni podaci i pokrenuti izviđajni krivični i prekršajni postupci pokazuju prisustvo ekološkog kriminala u Crnoj Gori.
„Upravo iz tog razloga Uprava policije je u posljednjoj ažuriranoj verziji dokumenta Procjena opasnosti od teškog i organizovanogkriminala - SOCTA,prepoznala ovaj oblik kriminala i uvrstila ga u listu nacionalnih prioriteta. Uprava policije će u narednom periodu sprovoditi proaktivne istražne mjere i radnje na dokazivanju krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom službenog položaja i pružanjem logističke podrške licima koja sprovode kriminalne aktivnosti u šumarstvu. Osim toga, konvencionalne mjere i radnje biće intenzivirane u vrijeme sezone sječe drveta, u skladu sa nacionalnom akcijom Ogrijev”, kazao je Brđanin.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore Milan Gazdić naveo je da aktivnosti poput ilegalne sječe šuma, krijumčarenja divljih životinja i odlaganja opasnog otpada remete ekosisteme i ometajui podrivaju napore za održivi razvoj.
„Ova radionica pruža priliku za jačanje saradnje među svim akterima. Sa znanjem i posvećenošću svih prisutnih, uvjeren sam da ćemo napraviti značajan napredak u borbi protiv ekološkog kriminala“, rekao je Gazdić i dodao da će jedan od ključnih rezultata u Crnoj Gori biti formiranje Nacionalne radne grupe koja predstavlja važan korak ka unapređenju efikasnosti zaštite životne sredine u Crnoj Gori.
Trodnevna regionalna radionica bila je nastavak događaja koji je Misija organizovala u junu, kada su se okupili predstavnici crnogorskih institucija kako bi razgovarali o saradnji u promovisanju zaštite životne sredine i rješavanju ekološkog kriminala.
