"Zakašnjela pravda nije samo uskraćena pravda—pored podrivanja povjerenja u pravosudni sistem i slabljenja društvenog ugovora, ona pokreće lančanu reakciju koja utiče na mentalno zdravlje svih stranaka u postupku. To predstavlja opterećenje za žrtve, svjedoke i optužene, kao i za društvo u cjelini", saopšteno je iz OEBS-a.
Mentalno zdravlje
Odugovlačenje sudskih postupaka, navode iz OEBS-a, stvara efekat lančane reakcije sa dalekosežnim posljedicama na ljudsku psihu.
"Studija pokazuje da optuženi koji čekaju suđenje često ispoljavaju psihosomatske simptome kao posljedicu odlaganja, uključujući anksioznost, osjećaj nemoći i pesimizam u vezi sa budućnošću. U nekim dijelovima svijeta, kao što je region Zapadnog Balkana, oni koji su u pritvoru suočavaju se sa teškim uslovima, poput ograničenog smještajnog prostora i strožih restrikcija nego u zatvoru, što dodatno pojačava ovaj mentalni pritisak", navode iz OEBS-a.
Prema nalazima studije, pogoršanje njihovog zdravlja direktno je, dodaju, proporcionalno dužini trajanja njihovog sudskog procesa.
"Na taj način podriva se princip „nevin dok se ne dokaže krivica“, jer optuženi trpe godine javnog promatranja, finansijskog gubitka i lične štete – dugo prije nego što se izrekne presuda.
U slučajevima od velikog interesa za javnost, pristrasno medijsko izvještavanje dodatno pogoršava situaciju, pri čemu slike optuženih sa lisicama na rukama podstiču društvenu stigmatizaciju. Na ovaj način, kašnjenja dovode u pitanje pravičnost pravosudnog sistema i uzrokuju trajnu emocionalnu štetu za sve uključene strane", navode iz OEBS-a.
Ometanje rehabilitacije
Svrha pravosudnog sistema, poručuju, nije samo kažnjavanje, već i rehabilitacija.
"Prolongiranje postupka može otežati optuženima da se adekvatno brane. Optuženi, posebno oni koji su dugo u pritvoru prije suđenja, ne samo da su pravno ugroženi, već doživljavaju i degradaciju privatnog života, kao što je gubitak posla/prihoda, stambenog prostora i pate zbog zategnutih porodičnih odnosa. Ovo može uticati na njihovu sposobnost da u potpunosti učestvuju u svojoj odbrani, što postavlja pitanja o pravičnosti i proporcionalnosti njihovog suđenja i njihove eventualne reintegracije kao konstruktivnih članova društva",navode iz OEBS-a.
Podrivanje povjerenja
Sistem koji ne, kako navode, uspijeva da održi pretpostavku nevinosti i nesrazmjerno kažnjava pojedince kroz odugovlačenja, slabi svoje temeljne principe, kao što su pravičnost postupaka i jednakost.
"Ova odugovlačenja ne samo da pogađaju pojedinca, već i podrivaju povjerenje javnosti u pravosuđe. Kada se slučajevi oduže, javnost može izgubiti vjeru u sposobnost sistema da pravovremeno donese pravdu, što stvara cinizam i podriva društvenu koheziju. Pravosudni sistem, umjesto da vraća red, postaje izvor razočaranja", navodi OEBS.
Dugotrajni krivični postupci nesumnjivo, ističu, utiču na žrtve i optužene, ali takođe indirektno ugrožavaju percepciju javnosti o pravosudnom sistemu.
"Na kraju krajeva, zakašnjela pravda obično se doživljava kao izostanak pravde. Kako slučajevi napreduju, javnost može početi da posmatra pravosuđe kao nesposobno ili nespremno da donese pravovremene i pravične odluke, što dalje slabi povjerenje u institucije", zaključuje OEBS.
Regionalno praćenje sudskih postupaka kao korak ka pravdi
Nalazi OEBS-ovog Regionalnog projekta praćenja suđenja ističu da sudska neefikasnost nije izolovan slučaj, već dio šireg sistemskog problema širom Zapadnog Balkana.
"Podaci pokazuju da postupci, posebno u ozbiljnim i složenim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, traju godinama. Zapravo, 23% od ukupno 320 praćenih slučajeva u regionu trajalo je pet ili više godina. Uobičajeni uzroci kašnjenja uključuju odsustvo optuženih ili branilaca (što je posebno problematično u slučajevima sa više optuženih, gdje odlaganje koje je prouzrokovao jedan optuženi negativno utiče na cijeli postupak), česta neodržana ročišta, pomjeranje zakazanih ročišta i presude koje se donose izvan zakonskog roka", navode u saopštenju.
Ključne reforme za rješavanje sudske neefikasnosti, koje su, kako navode iz OEBS-a, detaljno razmotrene u najnovijem javnom izvještaju projekta, uključuju unapređenje sistema upravljanja predmetima i nadzor nad praksama, povećanje sudskih resursa i davanje prioriteta zaostalim predmetima.
"Kriterijumi za prioritizaciju uključuju fokusiranje na najduže predmete, predmete sa optuženima u pritvoru i one koji uključuju ranjive grupe. Praćenje suđenja pomaže u identifikaciji neefikasnosti i zagovara rješenja koja štite prava optuženih, dok vraćaju povjerenje u sistem. Ono što se mjeri, može se i kontrolisati.
Zajedno, možemo raditi na pravosudnom sistemu koji ne samo da isporučuje efikasnu i efektivnu pravdu, već i štiti prava onih koji čekaju svoj dan na sudu", zaključuju iz OEBS-a.
