On je prisustvovao degustaciji školjki koje se proizvode na prvom privatnom uzgajalištu kamenica u Crnoj Gori, Školjke Boke, između rijeke Ljute i Orahovca.
"Ministarstvo je prepoznalo značaj ovakve proizvodnje koja prvenstveno po svom ekskluzivitetu ima specifično tržište i može se uvezati u turističku privredu Crne Gore", rekao je Mugoša agenciji Mina-business.
On je najavio da će se i dalje kroz agrobudžet i mjere podsticaja pomagati ovakvi projekti, kako bi se, kako je naglasio, na kraju dobili proizvodi u skladu sa standardima koji će biti imperativ u narednom periodu.
Povodom šteta koje predatori, prije svega orade, nanose uzgajivačima, Mugoša je kazao da sa proizvođačima Ministarstvo ima dinamičnu komunikaciju i da će nastojati da pomogne u zaštiti.
On je najavio skoru izgradnju purifikacionog centra u Tivatskom zalivu u koji je do sada investirano oko 140 hiljada EUR.
Na pitanje da li su školjke proizvedene u Boki bezbjedne za konzumente, Mugoša je potvrdno odgovorio i podsjetio da Ministarstvo finansira
projekat praćenja kvaliteta voda.
"Nema opasnosti od konzumacije školjki iz Boke. To su bezbjedni proizvodi i tu nema opasnosti po potrošače", kazao je Mugoša.
Nakon više mjeseci administrativnih radnji oko uvoza, šest hiljada komada mlađi jadranske kamenice sredinom 2010. godine počelo se uzgajati na uzgajalištu između rijeke Ljute i Orahovca.
Vlasnik uzgajališta, Nevres Đerić, kaže da za sada još nije zadovoljan plasmanom kamenica jer je
imao velike gubitke posebno zbog predatora, ali i pored toga planira da naredne godine proizvodi oko 30 do 50 tona mušulja i između 200 hiljada i
300 hiljada komada kamenica.
Direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru, Aleksandar Joksimović smatra da je budućnost Crne Gore u proizvodnji zdrave hrane, kako sa kopna
tako i sa mora.
„Isrpred nas imamo skoro šest hiljada kilometara kvadratnih obale i mora koje možemo da koristimo po zakonima i Konvenciji o pravu mora. Želimo da iz te plave njive ponudimo stanovništvu što više proteina, esencijalnih aminokiselina, cinka i ostalih minerala neophodnih našoj populaciji za
zdravu ishranu“, kazao je Joksimović.
On je naglasio da je krajnji cilj Strategije razvoja ribarstva i marikulture u Crnoj Gori proizvodnja 600 tona školjki u zalivu Boke,
odnosno kilogram po stanovniku.
Trenutno se u zalivu proizvodi oko 200 tona školjki, a kako je naveo i prema konzumaciji tri do četiri kilograma ribe godišnje po stanovniku Crna Gora daleko zaostaje iza Španije koja sa 65 kilograma prednjači u Evropi.
„Za njom su Francuska i Italija sa po 50, odnosno 45 kilograma ribe po stanovniku, pa zato i mi moramo stremiti ka tome da nam je riba svakodnevno
na trpezi, a to će omogućiti ako podržimo projekte kao što je Nevresov“, poručio je Joksimović.
