Povodom javne „upitanosti“ da li je moguće izbor predsjednika, jednog ili više potpredsjednika Skupštine Crne Gore, te predsjednika i članova Administrativnog odbora i izbor nove Vlade Crne Gore i usvajanje ekspozea mandatara „organizovati u jednom danu“ nekoliko napomena koje mogu riješiti ovu dilemu.
Dva u jedan?!
Odgovor da „izbor u jednom danu“ nije u „duhu dobrog parlamentarizma“ sadržan je prije svega u ustavno i poslovničkidefinisanim rokovima i radnjama koji predviđaju sljedeće:
Prvo, treba nastaviti sa održavanjem konstitutivne sjednice Skupštine na kojoj bi se izvršio izbor predsjednika, jednog ili više potpredsjednika Skupštine Crne Gore, te predsjednika i članova Administrativnog odbora, (saglasno čl. 7 Poslovnika Skupštine), o čemu bi se svakako vodila rasprava i nakon toga obavilo glasanje, za šta je potrebno odgovarajuće vrijeme za predlagače i raspravu o iznijetim prijedlozima.
Pritom, ovdje se (u ekonomiji vremena) polazi od pretpostavke da je „prethodno postignut dogovor“ oko izbora kandidata, te da se ne pojavljuje više predlagača i izbor ne vrši između većeg broja lica.
15Tek zatim bi se stekli uslovi da novo izbarani predsjednik Skupštine, saglasno čl. 103 Ustava Crne Gore i članovima 8 i 174 Poslovnika Skupštine, zakaže posebnu sjednicu na kojoj bi mandatar za sastav Vlade saopštio svoj ekspoze (programske osnove rada nove vlade) i predložio sastav buduće Vlade, o čemu se raspravlja istovremeno i odlučuje javnim glasanjem.
Prethodno „program mandatara i njegov prijedlog za sastav Vlade morao bi se dostaviti poslanicima najkasnije tri dana prije dana određenog za održavanje sjednice na kojoj se odlučuje o izboru Vlade“ kao se to precizno normira u Poslovniku Skupštine (čl. 174 Poslovnika).
Stoga, jasno je da mora postojati vremensko razgraničenje između ova dva izbora, kako u pogledu održavanja posebnih sjednica tako i u pogledu prava (ovlašćenja) za zakazivanja istih. Trenutno predsjedavajući konstitutivnom (prvom) sjednicom Skupštine, koji je najstariji poslanik po godinama, nema bilo kakvih nadležnosti osim da predsjedava sjednicom do izbora predsjednika Skupštine, posebno ne da zakazuje sjednicu na kojoj bi se birala nova Vlada.
Brzo, brže, naopako ...
U skladu sa navedenim i tek kada se okonča konstituitivna sjednica, stiču se uslovi da novoizabrani predsjednik Skupštine, može sazvati sjednicu, saglasno članu 84 Poslovnika Skupštine Crne Gore i saziv za sjednicu uputiti poslanicima „15 dana prije dana određenog za održavanje sjednice“ (čl. 85 Poslovnika).
Međutim, ako su materijali koji su predloženi za dnevni red sjednice poslanicima dostavljeni 15 dana ranije prije dana određenog za održavanje sjednice, saziv Skupštine može se uputiti u roku od sedam dana prije dana određenog za održavanje te sjednice. Kako ovaj uslov nije ispunjen, jer mandatar nije uputio „materijal za sjednicu“ (ekspoze i prijedlog sastava 44-te Vlade) predsjednik Skupštine, izuzetno, na osnovu dogovora na Kolegijumu predsjednika, može sazvati Skupštinu u roku kraćem od sedam dana, a dnevni red predložiti na samoj sjednici.
Dakle, za kraći rok od poslovničko utvrđenih, neophodno je da novo izabrani predsjednik Skupštine prije zakazivanja sjednice na koj bi se birala Vlada, prethodno održi sjednicu kolegijuma predsjednika Skupštine, saglasno članu 25 Poslovnika i postigne se saglasnost oko „plana rada zasjedanja i sjednica Skupštine“ .
Za slučaj da se od strane rukovodstva Skupštine i predsjednika klubova poslanika ne postigne saglasnost odlučuje predsjednik Skupštine „u skladu sa Poslovnikom“, s tim da bi morao voditi računa o roku iz člana 92 Ustava Crne Gore (90 dana za izbor Vlade) koji ističe 08.11.2023. godine, te roku iz člana 174 Poslovnika (tri dana) za dostavljanje programa i sastava Vlade poslanicima.
Dodatno, uz navedeno, prilikom procjene „utroška vremena“ i eventualnog stava da se sve treba „obaviti u jednom danu“, treba voditi računa o da se mora izvršiti i konstatovanje mandata novim poslanicima tj. „popuna upražnjenih poslaničkih mjesta“ koju vrši predsjednik Skupštine objavom na sjednici uz dostavljeni izvještaj Državne izborne komisije.
Cetinje, Bogišić i brzopotezno pravo
Na kraju, ali ne i najmanje važno, je činjenica da Ustav Crne Gore (č. 90) precizno utvrđuje da jedno od dva redovna zasijedanja Skupštine počinje „prvog radnog dana u oktobru“. Kako ovo zasijedanje nije počelo (u ustavnom roku) nameće se opravdano pitanje da li bi se Vlada birala „na prvoj sjednici u okviru redovnog jesenjeg zasijedanja“ jer u oktobru/novembru (saglasno članu 128 Poslovnika) nije moguće zakazati vanredno zasijedanje.
Stoga, s obzirom na to da bi izbor vlade evidentno bio na „prvoj sjednici redovnog zasijedanja“ predsjednik Skupštine bi bio dužan, saglasno čl. 10 Zakona o Prijestonici ovu sjednicu zakazati na Cetinju. Ovo upućuje da bi prilikom razmišljanja “da se sve obavi u jednom danu (?!)” trebalo uračunati vrijeme i za transport poslanika i službe Skupštine u zgradu “bivše Zetske banovine”, bez čijeg “suporta” nije moguće sprovesti sve navedne radnje.
S toga, uz sentencu Valtazara Bogišića „da što svak jednako razumije, tome tumača ne treba“ treba dodati i da „ono što je brzo i kuso je“, pa treba očekivati da jasno utvrđene poslovničke (procesne) odredbe neće biti prekršene i time dovedena u pitanje i sama zakonitost izbora nove vlade.
Sa druge strane, druga Bogišićeva sentenca da „ko pravo svoje zapušta, nek sebe krivi ako ga izgubi“, dovoljno je upozorenje da rokovi postoje da bi se postupalo u skladu sa njima, jer u slučaju njihovog „propuštanja“ gube se prava ili nadležnosti.
