Prošle i ove godine, i pored krize, započeti neki od ključnih investicionih projekata u oblasti turizma i ugostiteljstva. Kao ilustraciju navodi podatke Svjetskog savjeta za turizam i putovanja – WTTC, prema kojima je učešće turizma u ukupnim investicijama u Crnoj Gori u 2011. godini iznosilo je 33,4 odsto, sa rastom po prosječnoj stopi od osam odsto, kaže Olivera Brajović, pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma.
- Planirani iznos ugovorenih investicija u turizmu u ovom trenutku je oko 2,5 milijarde eura. Neke od vodećih investicija su Porto Montenegro, zatim Luštica Bay Resort i projekat Plavi horizont. Pored ovih, od 2013. godine planirane su dalje investicije na rok od tri do pet godina, i to u hotel „AS“, zatim „Kraljičinu plažu“ u Miločeru i „Jadran“ u Ulcinju, kao i turistički kompleks „Kumbor“.
Već nekoliko mjeseci Brajović nalazi na mjestu pomoćnika ministra, a za Portal Analitika govori o planiranim investicijama koje bi trebalo da unaprijede turističku ponudu kroz poboljšanje kvaliteta usluga i raspoloživih kapaciteta.
- U cilju unaprjeđenja hotelskih kapaciteta visoke kategorije, prioritetne aktivnosti su usmjerene na izgradnju velikih turističkih kompleksa sa svim pratećim sadržajima koji bi omogućili poboljšanje ponude i stvorili uslove za produženje turističke sezone tokom cijele godine.
Investicije sa puno zvjezdica: Prema najavama, vodeći investicioni projekti planirani u narednom periodu biće u kategoriji pet ili šest zvjezdica. Crnogorska turistička ponuda biće bogatija za nove turističke komplekse i hotelske kapacitete, golf terene, marine i ostale prateće sadržaje turističko-ugostiteljskih kapaciteta visoke kategorije u opštinama Tivat, Budva, Herceg Novi i Podgorica
- Samo na području Tivta planirana je izgradnja turističkog kompleksa, ljetovališta delux klase na lokalitetu ostrvo Sveti Marko, koje će krasiti šest zvjezdica. Ovo ljetovalište će raspolagati hotelom, 71 vilom, 100 bungalova sa 640 ležajeva i sadržajima poput bazena, spa centra, vinarija, sportskih terena. U Porto Montenegro, investiciju vrijednu oko 100 miliona eura, do sada je uloženo više od 15 miliona eura, a u naredne tri godine planirane su investicije u iznosu od 50 miliona eura. Tivat bi sa ove dvije investicije, kao i planiranom izgradnjom golf terena vrijednih oko 182 miliona eura u prvih devet godina, mogao postati izuzetno mjesto, koje bi svojoj ponudi nautičkog turizma mogao pridodati i sadržaje jednog resort ljetovališta.
Brajović ističe da će daljim investicijama u Porto Montenegro biti izgrađen hotel sa oko 100 hotelskih jedinica, spa centar i drugi prateći sadržaji, kao i povećanje kapaciteta marine.
Boka – za elitne turiste: U tivatskoj opštini realizuje se još jedan projekat: Luštica Bay, ekskluzivno turističko naselje u zalivu Trašte,investicija vrijedna oko milijardu eura. Prema riječima Brajović, planirana je izgrednja su osam hotela sa 2.200 soba, 1.600 apartmana i 750 vila, zatim gradski centar sa svim neophodnim objektima, dvije marine i golf terenom.
I ekskluzivni turistički kompleks Beyon Horizont, na mjestu nekadašnjeg hotela „Plavi horizont“, predstavlja investiciju vrijednu oko 250 miliona eura, koja bi trebalo da sadrži 100-120 smještajnih jedinica, ranga pet i šest zvjezdica, kao i niz rezidencijalnih vila i apartmana, trgovinskih, ugostiteljskih i sportsko-rekreativnih sadržaja.
- U Kumboru ukupno je zakupljeno 241.695 kvadratnih metara zemlje za istoimeni kompleks. Idejnim rješenjem predviđeno je da će se graditi marina sa 353 veza, tri do četiri hotela sa pet zvjezdica, rezidencijalni i dio za sport i rekreaciju, park, a planirano je i značajno povećanje plažnog kapaciteta. Za osam godina, kako su najavili, SOCAR će uložiti 258 miliona eura, a u prve četiri - 52 miliona. Od zakupa lokacije ove godine se očekuje 12 miliona eura, od čega 30 odsto pripada opštini – dodaje pomoćnik ministra.Uz to, podsjeća da je hotelska grupa Aman Sveti Stefan, koja je u zakup na 30 godina uzela ostrvo Sveti Stefan, kao i hotele „Miločer“ i „Kraljičinu plažu“, do sada je uložila više od 45 miliona eura. Brajović kaže da su u toku radovi na Bloku 25, gdje je planirana rekonstrukcija i unaprijeđenje postojećih kapaciteta, za koje se očekuje da će imati kategoriju pet zvjezdica.
Konačno, rekonstrukcija nekadašnjeg hotela „Crna Gora“ u Podgorici, koji će poslovati pod brendom hotelske grupe „Hilton“, predstavlja investicija vrijedna oko 20 miliona eura. Hotel „Hilton Podgorica“ će imati pet zvjezdica, a kapaciteti će biti povećani na 197 soba, 23 apartmana sa lounge barom i ekskluzivni predsjednički apartman. Hotel imati i devet kongresnih sala, wellness i fitness centar, kao i spa blok sa zatvorenim bazenom, restoranom i aperitiv barom.
Veći nameti za neodgovorne: Brajović podsjeća da, nakon formiranja Sekretarijata za razvojne projekte sredinom godine, Ministarstvo ima zadatak i da preispita dosadašnje investicione ugovore i potpomogne kreiranju poslovnog ambijenta za izgradnju neophonih turističkih kapaciteta, prije svega, visoke kategorije. Među spornim investicionim projektima su hoteli „Fjord“, „Tamaris“, „Igalo“, „Rožaja“ i „Lipke“. Ona, pak, ističe i pozitivan primjer hotela „Otrant“ iz Ulcinja, koji je sada u vlasništvu NLB InterFinanz banke iz Švajcarske, ali je dat u zakup i povjeren na upravljanje, „čime je ostavren kontinuitet u radu ovog hotela, omogućeno zaposlenje dosadašnjim radnicima“.
- Planira se formiranje radne grupe koja će preispitati privatizacione ugovore čija realizacija ne teče planiranom dinamikom. Ovaj model svakako ne isključuje mogućnost raskida neefikasnih privatizacionih ugovora, ali mora dati i prijedlog daljih aktivnosti nakon eventualnog raskida – ističe Brajović.
Pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma precizira da će se restriktivnim mjerama poreske politike stimulisati realizacija planirane dinamike investicija kroz povećanje poreza do 150 odsto na neizgrađeno građevinsko zemljište. Ona napominje i da je Vlada donijela Odluku o utvrđivanju prioritetnih turističkih lokaliteta, čija primjena počinje 1. januara 2014. godine, kojom će biti omogućeno da se za nepokretnosti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost nižeg kvaliteta utvrdi viša poreska stopa od propisanih.
S druge strane, eliminisanju biznis barijera doprinijeće i smanjenje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
- Praksa čak i potpunog ukidanja naknada za komunalno opremanje nije nepoznanica u većini zemalja koje žive od turizma, već naprotiv – standard. Na to se odlučuje država koja želi da privuče kvalitetnog, renomiranog i odgovornog investitora, sa jedne strane, a istovremeno „kazni“ one kojima je dat na korišćenje ovako ograničeni resurs Crne Gore, a koji nije na adekvatan način valorizovan – zaključuje Brajović za Portal Analitika.
Kristina JERKOV
