Ovo istraživanje, sprovedeno uz podršku UNICEF-a, pokazalo je i da nadležni organi nisu uspostavili metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece.
Ustanovljeno je, kako navode, i da postoji nedovoljna međusektorska saradnja u prevenciji i podršci djece i porodica tokom pandemije.
"Analiza je pokazala i neadekvatnu dostupnost postojećih servisa podrške u okviru obrazovnih, zdrastvenih i socijalnih ustanova", navedeno je u saopštenju.
Sa ciljem poboljšanja stanja u ovoj oblasti date su preporuke Vladi, Savjetu za borbu protiv koronavirusa, Savjetu za prava djeteta, nadležnim ministarstvima i institucijama.
"Analizirano je kako su određene mjere uticale na životni standard djece (siromaštvo), zaposlenje roditelja, zdravstveno stanje članova porodice, kvalitet i pristup obrazovanju, slobodno vrijeme, njihovo emotivno stanje, strahove, stres i slično.DPredmet analize bili su stavovi i mišljenja djece i roditelja, kao i profesionalaca koji sa njima direktno rade (nastavnici, vaspitači, pedagozi, socijalni radnici, defektolozi, terapeuti.) Bavili smo se i uticajem mjera na ranjive grupe: djecu sa smetnjama u razvoju, djecu bez roditeljskog staranja, djecu iz seoski područja i drugo", navode u saopštenju.
Analizom je, kako dodaju, posebno tretirana i pojava nasilja, kako u porodici, tako i među vršnjacima.
"Zaštitnik je posebnu pažnju posvetio i analizi normativnog okvira, u odnosu na stupanje na snagu različitih ograničavajućih mjera kroz njihov uticaj na ostvarivanje određenog prava djeteta, vođeći računa na dinamiku donesenih mjera, njihovu restriktivnu moć i obuhvat djece na koju utiče", precizirano je u saopštenju.
Nalaze istraživanja će u utorak 22. februara predstaviti na konferenciji za medije ombudsman Siniša Bjeković i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
