Nekada popularni „World Magazine“ slavnog izdavača Džozefa Pulicera, 1907. godine je objavio jedan od brojnih članaka Nikole Tesle, „Plimni talas koji eliminiše mogućnost nastanka rata“. „Novo bežično čudo stvoriće udare koji će na otvorenom moru potopiti mornaricu poput dječjih brodića u kadi, a sve će poslužiti da dođe dan univerzalnog mira“, bile su riječi kojima je najavljen opis novog naučnikovog „čeda“. Više od sto godina star star Teslin članak nedavno je opet privukao pažnju, kad je objavljen u novom izdanju knjige o Pulicerovom magazinu, prenosi hrvatski „Jutarnji list“.
Autori knjige, Nikolson Bejker i Margaret Brentano, su na 128 stranica predstavili fascinantnu kolekciju članaka koji su objavljeni u časopisu „World Magazine“ od 1898. do 1911. godine, među kojima su priče i eseji intelektualnih divova toga doba, poput Džona Stajnbeka, Vilijama Stajnbeka, H. G. Velsa, Marka Tvena i Nikole Tesle .
Bežični torpedo sa Long Ajlenda: „U trenutku kada svi teže mirnom rješavanju sporova, narodi se pripremaju da potroše nepojmljive iznose na projektovanje i gradnju ogromnih flota vojnih brodova. Stoga bi bilo korisno skrenuti pažnju javnosti na pojedine ciljeve pomorskog napada i obrane. Mnogo toga je moguće zahvaljujući teleautomatici, a ona će vjerovatno u bliskoj budućnosti postati i odlučujući faktor“, piše Tesla u uvodu svog eseja.
Tih godina genijalni izumitelj je tragao za efektnim načinima demonstracije bežičnog prenosa energije, pa je tako na Long Ajlendu eksperimentisao sa brodom na daljinsko upravljanje. Tom prilikom je došao na ideju bežičnog torpeda, kojim bi se mogli napadati neprijateljski brodovi, o čemu je početkom 1907. godine pisao u „New York Timesu“. Ideju bežičnog torpeda dalje je koristio na plovilu „neograničene razorne moći”. U osnovi izuma je plovilo na daljinsko upravljanje, koji nosi 20 do 30 tona eksploziva. Kad brod stigne do mjesta gdje se nalazi neprijateljska flota, aktivira se eksploziv i dolazi do plimnog poremećaja. Rezultat je stvaranje talasa tako velikog da potapa neprijateljske brodove.
Kolege mogu da sačekaju: „U napadu bi mogao da uništi cijelu neprijateljsku flotu. Ali, on je podjednako efikasan u odbrani. Ako je opremljen propisanim akustičnim i elektronskim uređajima, ne treba strahovati od opasnosti da će ga oštetiti podmornice i obična torpeda”, naglasio je naučnik u svom radu.
Grafički atraktivno predstavljen, Teslin članak je objavljen 21. aprila 1907. godine, a tek desetak dana kasnije u stručnom časopisu „English Mechanic and World of Science“. To je bila uobičajena Teslina praksa već izvjesno vrijeme. Nakon 1899. godine, genijalni naučnik je praktično prestao da objavljuje članke u stručnim časopisma i okrenuo se predstavljanju u „običnim“ medijima, kao i držanju popularnih javnih predavanja.
Kontroverzan i čitan: Otkad je u junu 1900. godine objavio esej „Problem povećanja ljudske energije“ na stranicama „Century Magazine“ prijatelja Roberta Džonsona, Nikola Tesla je stalno bio centar brojnih kontroverzi. Njegovi kolege naučnici kritikovali su ga zbog zamisli koje su graničile s fantastikom, poput one o prenosu signala sa Marsa.
„Prije desetak godina Tesla je bio elektroinženjer koji je mnogo obećavao. Danas njegovo ime izaziva samo žaljenje, jer su njegova obećanja ostala neispunjena“, objavio je početkom 20. stoljeća stručni mjesečnik „Electrical Age“.
Ali, obična štampa je i dalje bila vjerna slavnom izumitelju, jer su Teslina predviđanja prodavala novine. Nikola se sve više okretao medijima, ne bi li svojim ekscentričnim istupima privukao pažnju investitora koji bi finansirali njegove ambiciozne projekte, poput tehnološkog parka Vordenklif na Long Ajlendu.
Neostvarene vizije: Zaista, Tesline vizije predstavljene javnosti privukle su i slavnog arhitektu Stenforda Vajta, koji je projektovao mnoge poznate zgrade u Njujorku. Početni kapital za Vordenklif, u čijem sklopu se nalazila Teslina laboratorija i 29 metara visok toranj za bežični prenos energije, dao je milijarder J.P. Morgan. Gradnja Vordenklifa počela je 1901. godine, a stala četiri godine kasnije, jer je Morgan odustao od finansiranja. U ljeto 1906. godine, Stenforda Vajta je ubio duševno poremećeni bankar, koji je bio uvjeren da je arhitekta u vezi sa njegovom ženom.
Iako se nad životom genijalnog naučnika već nadvila tamna sjena zbog finansijskog kraha njegovih projekata, on se i dalje oblačio po posljednjoj modi i kretao u otmenom društvu grada koji nikad ne spava, a stanovao je u ekskluzivnom hotelu, čuvenoj Valdorf-Astoriji. Margaret Čejni, autorika knjige „Tesla, čovjek izvan vremena“, smatra da su se gorka razočarenja koje je izumitelj doživio početkom 20. vijeka trajno odrazila na njegovu ličnost, pa je postajao sve ćudljiviji. Ali njegov stvaralački genij je ostao jednako snažan kao i prije. Tako je 1906. godine izradio prvi model svoje turbine, a 1907. godine predstavio ideju stvaranja plimnog talasa koji može potopiti neprijateljske brodove. Ipak, poput mnogih drugih njegovih radova, ni taj nije završio, ostavivši budućim generacijama dovoljno prostora da ga tumače prema svojim potrebama.
(Priredila: K.J.)
