Ministarka za evropske integracije dr Gordana Đurović najavila je u razgovoru za Portal Analitika da će budući pregovarački tim Crne Gore za pristupne pregovore sa EU biti sastavljen od kvalitetnih pojedinaca koji će dati puni doprinos pregovaračkom procesu, ističući da će i opozicioni poslanici biti uključeni u proces pregovaranja preko parlamentarnog mehanizma i određenih skupštinskih procedeura i tijela.
- U užem Pregovaračkom timu biće Šef pregovaračkog tima i Glavni pregovarač, kao i njihovi zamjenici. Komparativna iskustva nas uče da pregovarački tim uobičajeno čini do 15 eksperata, od kojih su neki iz Vladinih struktura, a jedan dio obično čine eksperti sa univerziteta, iz Centralne banke, biznis asocijacija i slično. Opozicioni poslanici imaće svoj, „parlamentarni“ mehanizam uključivanja u proces pregovora – preko određenih skupštinskih procedura i tijela, kazala je Đurović za Portal Analitika.
Ministarka Đurović je dodala da očekuje da bi krajem naredne godine Crna Gora mogla dobiti datum pristupnih pregovora, u zavisnosti od stepena ispunjavanja zadataka iz Mišljenja EK.
- Ako ostvarimo realan, mjerljiv i dovoljan progres do polovine 2011.godine, očekujem da se to nađe u Izvještaju EK za 2011.godinu, koji treba da se pojavi u oktobru naredne godine a da krajem naredne godine dobijemo - datum otvaranja pristupnih pregovora, objasnila je Đurović.
ANALITIKA: Crna Gora će, prema najavama, danas na zasijedanju Evropskog savjeta dobiti status kandidata za članstvo u EU. Iz Vlade je najavljen Akcioni plan - odnosno osam mini akcionih planova - za aktivnosti Vlade Crne Gore na ispunjavanju preporuka iz Mišljenja EK. Koji je rok za izradu izradu akcionih planova?
ĐUROVIĆ: Svi mi u Crnoj Gori očekujemo da Evropski savjet donese na decembarskom zasijedanju odluku o dodjeljivanju statusa zemlje kandidata Crnoj Gori.Ipak, neophodno je kontrolisati očekivanja, pa stoga - imajući u vidu odredbe Lisabonskog ugovora, kao i procedure donošenja političkih odluka u nekim važnim državama članicama Unije - ne očekujemo da uz status kandidata dobijemo i datum otvaranja pregovora.
Svjesni smo da je Evropska komisija u svom novembarskom Mišljenju ocjenila da je potrebno u Crnoj Gori uložiti dodatne napore, naročito u pogledu implementacije sedam ključnih preporuka, kojima ćemo se posvetiti u narednoj godini. Ovi ključni prioriteti se odnose na vladavinu prava, reformu pravosuđa, reformu izbornog sistema, jačanje kapaciteta Skupštine, reformu javne uprave, slobodu medija i saradnju sa civilnim društvom, kao i pitanja diskriminacije, pitanje raseljenih lica a naročito pitanje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Stoga smo, odmah nakon Mišljenja, pristupili našoj unutrašnjoj organizaciji za ispunjavanje navedenih evropskih preporuka. Vlada Crne Gore pripremila je i usvojila prvu informaciju o potrebi pripreme Akcionog plana za praćenje sprovođenja preporuka iz Mišljenja Evropske komisije. Postavli smo kratke rokove i ovih dana završavamo, po planu, nacrt našeg dokumenta - našu borbu za datum pristupnih pregovora. Skupština Crne Gore usvojila je svoj akcioni plan, a Vlada je pripremila razrađen set mjera u čak osam cjelina: vladavina prava, borba protiv korupcije, borba protiv organizovanog kriminala, reforma državne uprave, saradnja sa civilnim društvom, sloboda medija, antidiskriminacija i plan za održivo rješenje za raseljena lica uključujući i kamp Konik. Nakon utvrđivanja Nacrta na Vladi, nastavićemo konsultacije po ovom pitanju, kako u zemlji, tako i sa Evropskom komisijom.
ANALITIKA: Da li vjerujete da je u narednih godinu dana moguće ispuniti sve preporuke EK?
ĐUROVIĆ: Finalizacija Akcionog plana za praćenje sprovođenje mjera iz Mišljenja EK u saradnji sa Evropskom komisijom biće u januaru 2011. godine, uz određivanje jasnih rokova, nosiolaca aktivnosti i preciznim indikatorima realizacije. Za sve definisane ključne prioritete moguće je nešto konkretno uraditi, i zato je za sve potrebno napraviti jasan plan – šta se može učiniti, s obzirom da su rokovi budućih potencijalnih evropskih „odlučivanja“, u stvari veoma kratki. Potrebno je imati racionalnu kontrolu očekivanja, definisati moguće aktivnosti i definisati što mjerljivije indikatore. Ako ostanemo u zoni percepcije, nećemo imati mogućnost dobre argumentacije.
ANALITIKA: Koji je realan rok za dobijanje datuma otvaranja pristupnih pregovora?
ĐUROVIĆ: Ako ostvarimo realan, mjerljiv i dovoljan progres do polovine 2011.godine, očekujem da se to nađe u Izvještaju EK za 2011.godinu, koji treba da se pojavi u oktobru naredne godine. A da krajem naredne godine dobijemo datum otvaranja pristupnih pregovora.
Istovremeno, naredna godina za Crnu Goru puna je evropskih izazova, tako da će to za nas biti period veoma „aktivnog“ čekanja do otvaranja pristupnih pregovora. Treba pripremiti i pregovaračku platvormu, zaokružiti pregovarački tim, ojačati organizaciju i koordinaciju, sve to jasno staviti u Nacionalni program za integraciju 2011-2015. godine, a istovremeno, na ove teme, jačati i dijalog o EU u samoj Crnoj Gori. Nema sumnje, 2011 biće veoma interesantna integracijska godina za Crnu Goru.
ANALITIKA: Jedan od zahtjeva EK je i da da ojača vladavinu prava reformisanjem pravosuđa, kroz depolitizaciju izbora članova Tužilačkog i Sudskog savjeta i državnih tužilaca. Da li to znači da će biti neophodna izmjena aktuelnog Ustava imajući u vidu da je najvišim pravnim aktom regilisan izbor ovih organa?
ĐUROVIĆ: Crna Gora je jasno izrazila svoju spremnost da pristupi izmjenama i dopunama Ustava ukoliko je to neophodno u cilju depolitizacije izbora Tužilačkog i Sudskog savjeta. Međutim, i u samom Analitičkom izvještaju se navodi da je potrebno da Crna Gora unaprijedi procedure izbore članova ova dva savjeta u smislu jačanja uloge Skupštine i unaprjeđenja transparentnosti, tako da će se u tom smislu moguće izmjeniti i dopuniti određeni propisi kojima će se ispuniti gore navedeni zahtjevi.
Uz to, imajući u vidu da mi treba u relativno kratkom roku da izvjestimo o našoj spremnosti za pristupne pregovore, mislim da nije realno očekivati da će zahtjev EK biti u tom smislu tako decidan. Organizovaćemo ekspertski sastanak u drugoj polovini januara sa Evropskom komisijom na tu temu i precizirati moguće aktivnosti. Cijenim da to neće biti izmjena Ustava, ali može biti izmjena nekih važnih propisa u toj oblasti.
ANALITIKA : Ocjene evropskih zvaničnika su da Skupština u narednoj fazi integracija treba da ima veću ulogu: kako ocjenjujete saradnju Vlade sa Skupštinom i civilnim sektorom u procesu EU integracija?
Skupština zauzima važno mjesto u procesu evropskih integracija, posebno u susret budućim pristupnim pregovorima. Vlada i Skupština imaju veoma dobru saradnju, koja će se još više intenzivirati u narednom periodu, kako sa pozicijom, koalicijom na vlasti, tako i sa opozicijom. Kada je riječ o civilnom sektoru, oni su naši prirodni partneri čija podrška je od veoma velike važnosti za sve što je do sada uradjeno, a posebno ključna će biti u sljedećim fazama integracionog procesa.
ANALITIKA: A kako gledate na zahtjeve opozicije da i oni budu dio budućeg pregovaračkog tima sa EU?
ĐUROVIĆ: Vlada Crne Gore će nastojati da na kvalitetan način formira svoje pregovaračke strukture i definiše pregovaračku platformu.
U užem Pregovaračkom timu biće Šef pregovaračkog tima i Glavni pregovarač, kao i njihovi zamjenici. Komparativna iskustva nas uče da pregovarački tim uobičajeno čini do 15 eksperata, od kojih su neki iz Vladinih struktura, a jedan dio obično čine eksperti sa univerziteta, iz Centralne banke, biznis asocijacija i slično. Važno je da tim bude sastavljen od kvalitetnih pojedinaca koji će dati puni doprinos pregovaračkom procesu. U tom smislu, opozicioni poslanici imaju svoj, „parlamentarni“ mehanizam uključivanja u proces pregovora – preko određenih skupštinskih procedura i tijela.
Bitno je istaći da će se formirati i radne grupe za svih 35 pregovaračkih poglavlja. Cijeli sistem će imati jasnu administrativnu i tehničku podršku, mehanizam koordinacije i izvještavanja, kao i mehanizme participativnog i konsultativnog procesa sa drugim subjektima u crnogorskom društvu.
ANALITIKA: Na čelu ste Komisije koja se bavi pitanjima borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. da li smatrate da Crna Gora ima zaokružen institucionalni okvir za mjerljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala?
ĐUROVIĆ: Kada govorimo o unaprijeđenju antikorupcijskog pravnog okvira važno je istaći da je Crna Gora donijela dva važna dokumenta Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i Akcioni plan, što doprinosi uspostavljanju čvrstog mehanizma za praćenje rezultata u oblasti istraga, gonjenja i pravosnažnih sudskih presuda, na svim nivoima.
Takođe, pojačana je saradnja sa regionalnim i partnerima iz EU, zasnovana na proaktivnim istragama; efikasnoj obradi kriminalističkih obavještajnih podataka i povećanju kapaciteta za sprovođenje zakona i koordinaciju.
Doprinos međuinstitucionalnoj saradnji afirmisan je kroz sprovođenje Sporazuma kojim je osnovan Zajednički istražni tima (ZIT) - u cilju jačanja saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala i najtežih oblika koruptivnih krivičnih djela, izmedju Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, Uprave policije, Poreske uprave, Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma i Uprave carina.
ANALITIKA: Da li potpisan ugovori o izručenju sa Srbijom i Hrvatskom moge dovesti do konkretnijih i mjerljivih rezultata u toj oblasti?
ĐUROVIĆ: Na planu jačanja međunarodne pravne saradnje, ostvareni su značajni pomaci. Ugovorom između Crne Gore i Republike Srbije, stvoreni su preduslovi za još efikasniju borbu protiv kriminala. U tom smislu, izručenje sopstvenih državljana između Crne Gore i Srbije u cilju krivičnog gonjenja dozvoliće se za krivična djela organizovanog kriminala, protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, korupcije i pranja novca. Dakle, za ona djela koja je, prema zakonima obje države-ugovornice, propisana kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža kazna odnosno mjera koja podrazumijeva lišenje slobode, kao i za ostala teška krivična djela, odnosno teške oblike krivičnih djela, za koja je propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina ili teža kazna, odnosno mjera koja podrazumijeva lišenje slobode.
Podsjetiću i na Memorandum o razumijevanju između Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i Državne direkcije za borbu protiv mafije Republike Italije, zatim Ugovor između Crne Gore i Republike Hrvatske o izručenju, i Predlog Zakona potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Bosne i Hercegovine o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima kao i Predlog zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima.
Nenad ZEČEVIĆ
