Cijena kilograma dragocjene rožnate supstance dostiže i 55.000 dolara, ali potražnja je, kako stručnjaci tvrde, uprkos tome tolika da prijeti da ugrozi opstanak nosoroga i da potpuno zbriše sa lica zemlje njihove preostale populacije.
Tako se i mlada stanovnica Vijetnama Ngujen Huong Gijang pohvalila novinarima AP-a da je na poklon od oca dobila 10 centimetara dragocjenog roga, čiji prah ona miješa s vodom nakon čašica viskija, kako bi preduprijedila mamurluk.
- Ne znam koliko košta, ali znam da je skup - kaže Ngujen (24), koja je samo jedna od hiljada Vijtnamaca koji prah od roga nosoroga koriste kao "svemoćni" eliksir.
Ovakva praksa dovela je populaciju nosoroga u Africi u dosad najveću opasnost po opstanak. Ukupan broj jedinki nosoroga procjenjuje na oko 28.000, i to nakon oporavka iz 70-ih godina, zahvaljući naporima ekologa.
Ilegalni lov na ove zaštićene životinje 2011. je u Africi dostigao vrhunac, a ove godine se očekuje da će biti još intenzivniji.
- Situacija je strašna. Mi praktično nemamo način da pomognemo ovim životinjama - kaže Den Eš, direktor američke službe za životinje i ribolov.
Nosorogov rog je, naime, u tradicionalnoj kineskoj medicini odavno cijenjen zbog svojih (nedokazanih) ljekovitih svojstava, ali u Vijetnamu se ovoj vajkadašnjoj popularnosti u novije vrijeme pridružila i fama da samljeven u prah ovaj rožnati izraštaj liječi rak, kao i činjenica da je za klasu novopečenih bogataša skupi nosorogov rog postao neka vrsta statusnog simbola, poput “guči” torbi i “majbah“ automobila.
Zbog “šokantnih” podataka o broju ubijenih životinja, Južna Afrika je ove godine obnovila saradnju sa Vijetnamom, koja ima za cilj da se takav trend zaustavi, ali na putu ovim naporima ispriječio se i jedan nov problem.
Između 2006. i 2008. u sramne skandale vezane za krijumčarenje nosorogovog roga bilo je umiješano čak i troje diplomata iz vijetnamske ambasade u Pretoriji.
U februaru su američki agenti razbili međunarodnu bandu krijumčara ovog dragocjenog artikla, koju su predvodili Vijetnamci i Amerikanci.
Potražnja je tolika da su lopovi čak krali rogove iz evropskih prirodnjačkih muzeja i radnji za prepariranje. Prema podacima Europola, samo u 2011. u 15 evropskih zemalja ukradena su 72 roga nosoroga.
Ubijeni nosorozi po godinama:
122 tokom 2009.
333 tokom 2010.
448 tokom 2011.
150 već ubijeno tokom 2012.
Lovokradice u Južnoj Africi koriste testere da bi nosorozima otpilili rogove dok su još živi, a oni koji imaju sreće da prežive ostaju sa užasnim ožiljcima na glavama.
U mnogim slučajevima, lovokradice ubijaju nosoroge pa tek onda skidaju rogove, iako ih je moguće ukloniti tako da se životinja ne povrijedi, a rog bi ponovo mogao da izraste za dvije godine.
Upravo to je i razlog zašto su vlasti nekih afričkih zemalja preventivno odsijecale rogove nosorozima kako bi ih zaštitili, ali se dešavalo da i njih ubijaju.
Vijetnam je izbrisao sopstvenu populaciju Javanskog nosoroga, čija je posljednja jedinka pronađena mrtva u nacionalnom parku 2010. godine, upucana u nogu i sa odsječenim rogom.
(blic)
