Stav

Tragom istorije

Osam decenija od formiranja Osme crnogorske brigade

U Beranama je prije 80 godina, 25. februara 1944. godine, naredbom Štaba Drugog udarnog korpusa NOVJ, s potpisima komandanta general-lajtnanta Peka Dapčevića i političkog komesara Mitra Bakića, formirana Osma crnogorska brigada.

Osam decenija od formiranja Osme crnogorske brigade Foto: UGC
Milojica Dakić
Milojica DakićAutor
PobjedaIzvor

Na dan formiranja brigada je imala 900 boraca svrstanih u četiri bataljona. Bili su to iskusni boraci iz svih krajeva Crne Gore, iz sastava Lovćenskog, Nikšićkog, Zetskog, Durmitorskog, Komskog i Kolašinskog NOP odreda. Rukovodni kadar je formiran od starješinskog sastava Četvrte i Pete crnogorske brigade. U toku rata ovom brigadom su komandovali - Blažo Marković na formiranju, zatim Savo Mašković, Rade Raičević i Špiro Špadijer, dok su politički komesari bili - Jokaš Brajović na formiranju, potom Milovan Milačić i Pero Žarković.

Na ratnom putu, Osma crnogorska brigada je učestvovala u brojnim i teškim bitkama za slobodu u Crnoj Gori, Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Najžešće bitke vodila je, u nekoliko navrata, sa Njemcima, četnicima i muslimanskom milicijom oko Berana, Brodareva, Bijelog Polja i Mojkovca.

Ratne operacije odvele su je i na druge prostore. Proslavila se u borbama za oslobođenje Valjeva i Uba. U beogradskoj operaciji, u prvom ešalonu Prve proleterske divizije, naročito se istakla u uličnim borbama u centru grada. Njeni borci istakli su zastavu slobode na, tada najvišoj zgradi, palati „Albanija“. Na Sremskom frontu vodila je žestoke borbe do njegovog konačnog proboja. Učestvovala je u završnim operacijama Jugoslovenske armije kod Slavonskog Broda, Klanjeca, Celja i Šoštanja.

Nalazila se u sastavu 37. divizije od 4. marta 1944. godine, Prve proleterske divizije od polovine avgusta iste godine, 11. Krajiške divizije od marta 1945. godine. Maja 1945. godine, nakon završnih operacija za oslobođenje zemlje u Sloveniji, Osma crnogorska brigada je, u reonu Velenja, rasformirana.

Kroz nju je prošlo više od 3.300 boraca iz svih krajeva Jugoslavije kuda se kretala. Poginulo je oko 700 boraca i starješina, a preko 2.000 je zadobilo lakše i teže tjelesne povrede.

Jedna je iz plejade proslavljenih crnogorskih brigada koje su predstavljale stub vojne organizacije partizanskih jedinica i NOVJ. Dala je nemjerljiv doprinos u borbi za oslobođenje zemlje i pobjedi nad fašizmom. Za brojne dobijene bitke, ispoljenu hrabrost i vojničku disciplinu u najtežim trenucima oslobodilačke borbe, Osma crnogorska brigada je odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva.

Svijetli primjeri borbe za slobodu zemlje, koju su vodili crnogorski partizani organizovani u devet partizanskih brigada, temelj su na kojem počiva moderna Crna Gora, građanska, antifašistička i evropska, zajednica ravnopravnih građana svih vjera i nacionalnosti u njoj.

Portal Analitika