Prvi korak ka ravnopravnosti i boljem položaju novinarki u Crnoj Gori učinjen je sinoć na neformalnom sastanku inicijative za osnivanje Mreže novinarki Crne Gore, uz podršku British councila, a u okviru programa "Media for All".
Na sastanku je istaknuto da se Mreža novinarki Crne Gore mora fokusirati na konkretne i važne probleme.
Istaknuto je da je nužno raditi na edukaciji novinarki o njihovim pravima, ali i načinu prepoznavanja kršenja istih, a sve sa ciljem poboljšanja statusa žena koje rade u ovoj profesiji.
Neophodnost udruživanja
Na sinoćnjem sastanku, ukazano je i na to da u našoj državi, ali i zemljama regiona, novinarke često trpe nasilje, žrtve su zastrašivanja, omalovažavanja, vulgarnih i neprimjerenih komentara…
Naglašeno je da se u Crnoj Gori mora reagovati na svaki slučaj ugrožavanja prava i sloboda novinarki, ali i raditi na jačanju solidarnosti i podrške.
Na sličan način udružile su se novinarke u regionu, u Bosni i Hercegovinu u vidu formalne organizacije, dok je u Srbiji riječ o neformalnom udruženja novinarki.
“Počele smo nas tri. Priča je krenula iz profesionalnih razloga, i toga kako se izvještava o nasilju nad ženama. Počeli smo da se bavimo medijskim analizama izvještavanja o nasilju nad ženama, naprvaile smo smjernice, da pomognemo novinarima i novinarkama, posebno urednicima da se čuje da ta zvanična nota našeg dejstvovanja, u smislu da nećemo ugrožavati žrtve nasilja”, priča jedna od osnivačica mreže „Novinarke protiv nasilja”, Maša Muleusnić.
Danas, kaže, organizacija koja je startovala sa tri novinarke, broji više od 90 žena iz cijele države.
„Pričajući kako izvještavamo o nasilju nad ženama, počele smo da govorimo kako mi doživljavamo nasilje dok izvještavamo sa terena i sličnim situacijama. Tu smo shvatile da nam je solidarnost važna i da nam to daje snagu”, istakla je Muleusnić.
Cilj udruživanja novinarki, kako je istaknuto na sastanku, jeste edikacija, osnaživanje i uticaj na širu javnost.
Još nedovoljno glasne
Zbog posla kojim se bave novinarke su nerijetko tema kritika, napada, zlostavljanja, uvreda…
„Iskustva iz regiona koja smo čuli potvrdila su da mnoge prijave ostaju neprocesuirane, a dosta problema sa kojima se novinarke suočavaju ostaju nevidljivi. Proces nejednakosti novinara i novinarki u medijima je na dugom štapu. Tu se vidi uticaj i relevantnost medija”, kazala je ekspertkinja za rodnu ravnopravnost u British council u Bosni i Hercegovini, Lejla Hadžiahmić.
Jedna od najboljih ilustracija položaja novinarki, saopšteno je, jeste u vodećim, odnosno vlasničkim strukturama.
Kako se ide prema vrhu i bliže centru moći, kako primjećuje Hadžiahmić, sve manje je novinarki.
Na sastanku je istaknuto da novinarke još nijesu dovoljno jasno i glasno progovorile o problemima, o seksizmu… da još nemaju jasan i snažan glas protiv nepravde i napada na njih. Sve pomenuto više je nego dovoljan razlog da se novinarke udružuju i utiču na poboljšanje njihovog statusa, poručeno je sa sastanka u Podgorici.
