Kako je Pobjeda ranije pisala, nadležni su imali u planu da ovu novinu od septembra ponude đacima trećeg ciklusa - VII-IX razreda. Ovaj predmet je kao izborni aktuelan u srednjoj školi, odnosno samo u gimnazijama, što su pojedini stručnjaci kritikovali.
Resor, kojim je do skoro rukovodila ministarka Vesna Bratić, nije formirao nacionalni savjet skoro godinu.
Kroz medijsku pismenost, između ostalog, uče se đaci kako kritički da sagledaju sadržaj koji plasiraju mediji, ali i prepoznaju lažne vijesti.
Iz Ministarstva prosvjete, na čijem je čelu ministar Miomir Vojinović, kažu da će se medijska pismenost ponuditi učenicima kao izborni predmet za narednu, školsku 2023/2024. godinu. Podsjećaju iz tog resora da procedura uvrštavanja nekog predmeta na listu izbornog podrazumijeva, pored ostalog, i verifikaciju nacionalnog savjeta za obrazovanje.
- Ako je to konačni stav Ministarstva, onda je to šteta, jer se gubi dragocjeno vrijeme – rekla je Pobjedi izvršna direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.
Ministar Vojinović je ove sedmice saopštio da će iskoristiti zakonske mogućnosti da se formira novo tijelo.
Sudeći prema riječima Nikolić, postoje opcije da se ovaj predmet uvede i ove godine - da nacionalni savjet, čim se formira, odobri predmet i uvede ga u osnovne škole od školske godine 2022/2023. godine.
- Činjenica je da je zbog nepostojanja nacionalnog savjeta za opšte obrazovanje propuštena šansa da se učenicima/cama medijska pismenost ponudi od naredne školske godine, ipak, skora odluka bi omogućila školama da naprave operativni kalendar i „rezervišu“ nastavnici za školsku 2023/2024. godinu. Istovremeno, Ministarstvo bi moglo da „pilotira“ novi program i ponudi ga osnovnim školama koje to žele i mogu da provedu - poručuje Nikolić, dodajući da to ne zahtijeva velike promjene u sistemu, a dobit je višestruka.
U pitanju je, objašnjava ona, predmet koji izrazito snaži kritičko mišljenje i kao takav je kvalitetna priprema za PISA testiranje - testove koji mjere funkcionalnu pismenost đaka, a rezultati tog testa u Crnoj Gori se mogu okarakterisati kao stagnacija ili čak nazadovanje.
- Iskreno se nadam da stav Ministarstva prosvjete nije konačan i da, imajući u vidu promjene na čelu resora, novi ministar Miomir Vojinović nije imao priliku da se upozna sa mogućim opcijama u ovom slučaju – ističe Nikolić.
Kaže i da sa žaljenjem konstatuje da je nepostojanje nacionalnog savjeta za opšte obrazovanje nedopustiva blokada. Država koja prilagođava školski sistem reformi i potrebama savremenog društva ne bi smjela sebi da dozvoli tu vrstu luksuza, poručuje ona.
- Neozbiljno je što prethodno rukovodstvo Ministarstva nije insistiralo na formiranju nacionalnog savjeta, koji ne funkcioniše od avgusta prošle godine, zbog čega su mnogi važni procesi i odluke blokirani. U tom smislu ohrabruje najava novog ministra Vojinovića o skorom formiranju tog tijela – rekla je Nikolić.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da je Zavod za školstvo sačinio program i obavio evaluaciju, tako da će, uz odobrenje Nacionalnog savjeta, medijska pismenost biti ponuđena učenicima kao izborni predmet školske 2023/24.godine.
- U međuvremenu, planiramo da bude završen i priručnik za nastavnike koji će predavati ovaj predmet. Takođe, učenicima će biti na raspolaganju odgovarajući elektronski materijal, koji će im pomoći da se upoznaju s materijom i na teorijskom i na praktičnom nivou – rekli su oni.
Nikolić podsjeća da predmet i dalje ostaje povlašćeno znanje samo dijela učenika/ca škola u Crnoj Gori (giminazijalaca), a ovako važna tema za razvoj kritičkog mišljenja i dalje je ,,zakovana“ na margini školskog sistema. Kaže da učenici/ce gube priliku da se edukuju na teme koje su dio njihove svakodnevnice, a škole vrijeme da pripreme teren za nastavu iz oblasti medijske pismenosti i da uz pomoć ostalih društvenih aktera (Zavdoda za školstvo, edukovanih nastavnika/ca, NVO sektora i drugih) promovišu predmet u školama.
- Tim prije što je program medijske pismenosti za osnovne škole, a čijom izradom je koordinirao Institut za medije, dobio pozitivno mišljenje Zavoda za školstvo – rekla je ona, podsjećajući da je Institut za medije na vrijeme, još početkom marta, dostavio Zavodu za školstvo program medijske pismenosti na mišljenje.
Nikolić smatra da se ovom vrstom odlaganja mladi i dalje prepuštaju da sami i bez orijentacije „navigare“ okeanom informacija kojima su svakodnevno i u ogromnoj količini izloženi. Da bez usmjeravanja troše ogromno vrijeme na internetu prepušteni rizicima ugrožavanja sigurnosti, kampanjama laži, dezinformacija, manipulacija, stereotipima.
- Istovremeno izostankom edukacije uskraćujemo im mogućnost da maksimalno i za svoje dobre iskoriste potencijal novih tehnologija i da ih pripremimo da budu akteri, a ne pasivni posmatrači društvene zbilje - rekla je Nikolić.
Nacrt medijske strategije predviđa uvođenje obaveznog izbornog predmeta
Institut za medije, koji je koordinirao radom izrade predmetnog programa medijska pismenost za osnovne škole, neće zaustaviti formalno-pravne prepreke, poručuje izvršna direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.
Kaže da će, uz pomoć i podršku djelova sistema koji su i pored blokada i opstrukcija sve ovo vrijeme profesionalno radili svoj posao, te svih onih koji su prepoznali značaj i suštinski rade na terenu na medijskom obrazovanju mladih, nastaviti sa obukom nastavnog kadra, pripremom priručnika za nastavnike i đake. Promovisaće predmet medijska pismenost u školama.
- Do sada je te obuke prošlo više stotina nastavnika/ca iz čitave Crne Gore, a sa konceptom su upoznate uprave velikog broja škola. Od velikog je značaja i to što Nacrt medijske strategije, predviđa uvođenje obaveznog izbornog predmeta medijska pismenost u sve osnovne škole u Crnoj Gori, što je signal i ohrabrenje da su nadležni spremni da se temeljnije posvete ovoj temi – poručila je ona.
