Otapanje je ove godine bilo toliko ekstremno da je stijena, zatrpana hiljadu godina, ponovo izronila na jednom mjestu, dok su pronađena tijela, pa čak i olupina aviona nestalog na jednom dijelu Alpa prije nekoliko decenija. Drugi mali glečeri gotovo su nestali.
„Znali smo da će do ove situacije doći sa klimatskim scenarijima, barem negdje u budućnosti. I shvatajući da je budućnost već ovdje, upravo sada, ovo je možda bilo najviše iznenađujuće ili najšokantnije iskustvo ovog ljeta“, rekao je za Rojters Matijas Hus, voditelj Švajcarske mreže za praćenje glečera (GLAMOS).
Više od polovine glečera na Alpima nalazi se u Švajcarskoj, u kojoj temperature rastu otprilike dvostruko više od svjetskog prosjeka.
Naučnici na tom području, uključujući Husa, bili su primorani da obave hitne popravke na desetinama lokacija na Alpima, pošto je otapanje leda moglo da pomeri njihove mjerne stubove i ugrozi njihove podatke.
Veliki gubici ove godine, koji su iznosili oko tri kubna kilometra leda, bili su rezultat izrazito niske količine zimskog snijega u kombinaciji sa toplotnim talasima.
Sniježne padavine nadoknađuju led koji se otopi svakog ljeta i pomažu u zaštiti glečera od daljeg otapanja reflektovanjem sunčeve svjetlosti natrag u atmosferu.
Ako emisije gasova staklene bašte nastave da rastu, očekuje se da će alpski glečeri izgubiti više od 80 odsto svoje sadašnje mase do 2100. godine. Mnogi će nestati bez obzira na mjere koje se sada preduzimaju za smanjenje emisija, zahvaljujući globalnom otopljavanju, koje je uzrokovano prošlim emisijama, pokazuje izveštaj UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama iz 2019. godine.
