Sudija za istrage podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović pustio je za vikend petoro bivših i sadašnjih čelnika Crnogorske komercijalne banke da se brane sa slobode. Tužilaštvo sumnjiči bivše menadžere CKB-a Milku Ljumović, Bose Tatar, Velišu Radunovića, Goricu Vujisić, Jelicu Petričević i Dubravku Pavićević da su „na organizovan način“ neosnovano odobrili pet kredita kompanijama u Crnoj Gori, a čiji se vlasnici nalaze u inostranstvu, iako za njih nijesu postojale valjane garancije, čime su u periodu od od 2005. do 2009. godine oštetili banku za više od 5,5 miliona eura.
Bez obzira na loš marketing po banku sa dominantnim udjelom na ovdašnjem tržištu, prijavu su podnijeli mađarski vlasnici CKB- OTP grupa. Mađari su kupili CKB u avgustu 2006. za 105 miliona eura.Banke odobravale kredite bez garancija: Pokretanjem procesa protiv članova bivšeg i aktuelnog menadžmenta Crnogorske komercijalne banke za zloupotrebu službenog položaja tužilaštvo je otvorilo „Pandorinu kutiju“, jer su se krediti bez adekvatnog pokrića odobravali i u drugim bankama, naročito u periodu kreditne ekspanzije od 2005. do kraja 2007. godine.
Iako iz današnje perspektive „kreditne suše“ zvuči nestvarno, banke su se tada utrkivale koja će plasirati više kredita, ne obazirući se previše na kolateral. Od tužilaštva se očekuje da procesuira sve slične slučajeve, jer je javna tajna da su dešavanja u najvećoj crnogorskoj banci samo vrh ledenog brijega. Da se tužilaštvo neće zaustaviti na ovom konkretnom slučaju može se naslutiti iz izjave novog ministra Raška Konjevića, koji je podvukao da se selektivan pristup neće tolerisati.
Osumnjičeni ne mogu uticati na svjedoke: Podgorički advokat Vukota Rajković pojasnio je u izjavi Portalu Analitika da se okrivljenima dozvoljava odbrana sa slobode, ukoliko sudija za istrage procjeni da neće uticati na svjedoke, odnosno da se njihovim oslobađanjem do početka sudskog procesa ne remeti javni mir i uznemirava javnost (čitaj: građani).
- Vjerovatno je procjenjeno da osumnjičeni ne mogu uticati na izjašnjenja svjedoka. U suprotnom se izriče produženje pritvora kao obavezna mjera, smatra Rajković.
Prema nezvaničnim informacijama Portala Analitika, na odluku sudije za istrage uticalo je i što je prvoosumnjičena Milka Ljumović trenutno u Italiji i biće saslušana naknadno, tako da ne bi bilo fer da se pritvor određuje samo njenim bivšim podređenima. S druge strane, neki pravnici ocjenjuju neuobičajenim što su pritvora oslobođeni svi osumnjičeni, iako pritom nije saslušana prvoosumnjičena Ljumović.U aferi Zavala su osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja, od kojih su pojedini bili politička eksponirana lica, zadržani u pritvoru puna četiri mjeseca. Bivši predsjednik opštine Budva Rajko Kuljača i sekretar za investicije Dragan Marović su „zaslužili“ višemjesečni pritvor pod optužbom da su zakinuli opštinu za 821,6 hiljadu eura, dok su čelnici CKB-a pušteni da se brane sa slobode mada je banka oštećena za skoro sedam puta veći iznos.
„Moguće da je u slučaju CKB sudija Bašović cijenio da je riječ o predmetu gdje su svi papiri već u rukama tužilaštva i da svjedočenje osumnjičenih neće bitno doprinijeti razrješenju spora“, ocijenio je za Portal Analitika sagovornik iz Višeg suda.
Ko je dobio sporne kredite: U javnosti se spekuliše da su tri od pet spornih kredita odobreni firmama Akapulko, Oušn i Kataro investments, od kojih je ova poslednja iskoristila kredit od milion eura za kupovinu pet odsto akcija HLT fonda.
Komisija za hartije od vrijednosti se 2010. oglasila nenadležnom po zahtjevu CKB da zabrani prodaju akcija HLT fonda firmi Kataro investments, iza koje stoje italijanski investitori.
Pobjeda je u proljeće 2010. objavila feljton u 43 nastavka u kojem je bilo riječi o milionskim prevarama čiji su akteri bili menadžeri i tadašnji suvlasnici CKB banke i povezana lica u dnevnom listu Vijesti i nedjeljniku Monitor. Feljton sadrži niz dokumenata o tome kako je nekadašnji menadžment CKB banke dodjeljivao kredite bez adekvatnog pokrića suvlasnicima Vijesti, što je faktički isti delikt za koji ih sada optužuje OTP grupa.
Krediti bez kolaterala i izvlačenje depozita: Interesantno da je bivši urednik ekonomske redakcije Vijesti Zdravko Vučinić, u mini analizi koju je Pobjeda objavila, detaljno objasnio kako je, kao novinar ekonomske rubrike, favorizovao CKB-a na štetu Prve banke, i to na izričit zahtjev jednog od vlasnika Vijesti , akcionara CKB Miodraga Perovića. U mini studiji je detaljno opisano kako su u Vijestima svjesno prećutkivane nezakonite radnje u CKB-u, od nepravilno dodijeljenih kredita do izvlačenja depozita od strane akcionara banke.
Premijer i predsjednik DPS-a Milo Đukanović (ali i mali akcionar Prve banke) krajem aprila ove godine izjavio je da su vlasnici Vijesti „berzanski mešetari, koji su preko ekonomske rubrike obarali i podizali cijene akcija preduzeća, fondova i banaka, zarađujući svote koje su se mjerile stotinama hiljada i milionima eura“.
Manje upućenima u bankarske poslove je moguće nepoznanica zašto je kolateral (obezbjeđenje) bitan za ugovor o kreditu. U slučaju da kolateral ne prelazi vrijednost kredita, korisniku (zajmoprimcu) se isplati da ga ne vraća jer najgore što može da mu se desi je da banka aktivira postupak za preuzimanje kolaterala. Pošto banka nema računicu da ovaj postupak pokrene, obično se kredit zavede u bilanse kao nenaplativ, a banka se potom „dovija“ da nadoknadi štetu.
Posljedica ovakve bankarske prakse je što je Crna Gora donedavno imala procentualno najveći iznos nenaplativih (loših) kredita u regionu. Iako bankari nerado o tome govore, visok udio loših kredita je ujedno i najveći krivac za niske kreditne plasmane građanima i privredi u zadnjih nekoliko godina.Bivši menadžeri CKB se upravo terete da su, nesavjesnim poslovanjem, oštetili banku za 5,5 miliona eura. Prema informacijama Portala Analitike, krivična prijava koju je protiv „svojih“ bivših službenika pokrenula OTP (CKB) samo je – vrh ledenog brijega. Odnosno, da je riječ samo o jednoj od 14 prijava koje su Mađari, preko advokatske kancelarije, podnijeli protiv bivših menadžera. Tužilaštvo je, za sada, pokrenulo postupak po jednoj prijavi, a još se ispituju detalji najmanje pet prijava, tako da je moguće pokretanje novih višemilionskih tužbenih zahtjeva.
Teško je procijeniti slijed dodađaja, ali teško da će sve ostati samo na medijskoj galami. Ono što se očekuje od državnih organa je da do kraja istraže sve sporne radnje - ne samo u CKB koja je najveća sistemska banka - već i u ostalim bankama.
Siniša GORANOVIĆ
