Tokom otvaranja Gvozdenović je naglasio: Uz sve probleme koje donosi, globalna finansijska kriza je imala i jedan pozitivan uticaj – naglasila je potrebu da se resursi maksimalno optimizuju i pažljivo preispitaju projektni prioriteti. U tom kontekstu, Crna Gora je odlučila da se, u najvećoj mogućoj mjeri, upravo u vrijeme krize, posveti realizaciji kapitalnih infrastrukturnih projekata, kao što su regionalni sistem vodosnabdijevanja, izrada planova i finansijskih konstrukcija za autoputeve, obimni prostorni planovi, kao i eko-projekti za materijalnu infrastrukturu, otpad i otpadne vode. Taj, sve bolji infrastrukturni "hardver", Crna Gora nastoji da dopuni „softverom“, kako bi kako bi dalje jačala svoju investicionu atraktivnost i postala ulagačka destinacija svjetske klase. Takav kompleks razvojnog razmišljanja i djelovanja usmjeren je ka uobličenju Crne Gore kao mjesta gdje se kvalitetno živi i intenzivno radi, ali i gdje se apsolutno poštuje životno okruženje i čuva ambijentalni identitet za buduće generacije. Uz punu svijest da još puno treba uraditi, moramo konstatovati da je brzina crnogorskih reformi na putu ka Evropskoj Uniji, atraktivan interni poreski režim i stalno unaprjeđenje investicionog ambijenta doprinijelo da već prisutni strani investitori i oni koji razmišljaju o dolasku u Crnu Goru, ocjenjuju da se radi o državi visokog poslovnog povjerenja i značajnih mogućnosti za ostvarenje dobrih profitnih rezultata.
Gvozdenović je takodje istakao nove politike upravljanja prostorom: da se prostor Crne Gore, njeno nacionalno dobro, štiti i unapređuje – od strane svih subjekata na nacionalnom i lokalnom nivou, te da će Vlada preduzeti aktivnosti na postizanju opšteg konsenzusa o potrebi očuvanja prostornih potencijala i prepoznatljivosti crnogorskog pejzaža; da se proces reformi politike uređenja prostora nastavi, saglasno ciljevima i načelima politike uređenja prostora imajući, prvenstveno, u vidu Prostorni plan Crne Gore, kao i strateška opredjeljenja Države u odnosu na održivi razvoj, zaštitu priobalnog područja i ravnomjerni regionalni razvoj; da se cjelovito i efikasno sprovode svi propisi koji mogu imati uticaja na zaštitu i unapređenje prostora, u prvom redu propisa o zaštiti životne sredine, morskom dobru, poljoprivredi, zaštiti prirode, spomenicima kulture, saobraćaju, energetici, turizmu, finansijama i dr; da se poveća efikasnost državne i lokalne administracije i smanje troškovi realizacije investicionih inicijativa, kao i da se jačaju i povećaju kapaciteti u sektoru upravljanja prostorom korišćenjem najbolje svjetske prakse.
Prvog dana festivala govorio je i ministar turizma Predrag Nenezić, predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Klajv Rambold, te predstavnici resornih ministarstva iz Srbije i Makedonije.O oblasti Social Housinga, posebno interesantnoj i aktuelnoj zbog realizacije projekta 1000+ stanova, ali i Zakona o stanovanju, danas su govorili : Walter Schwimmer iz Foruma Dijalog Civilizacija, Paolo Caputo iz Caputo Partnership, Alle Elbers iz PRC Bouwcentrum International i Miloš Knežević, profesor sa Građevinskog fakulteta Crne Gore. Veliku paznju privukla je i prezentacija Strategije razvoja golfa u Crnoj Gori, koja definiše najpovoljnije lokacije za izgradnju golf terena u Crnoj Gori, te identifikuje ključne ciljeve i izazove u njenoj primjeni.Takodje, prvog dana festivala prezentacije su imali i predstavnici Adriatic Marinasa (projekat Porto Montenegro), kao generalni pokrovitelj festivala, renomirana britanska konsultantska kompanija u oblasti nekretnina Savills (L&P), a predstavljen je i projekat Ostrvo Sveti Marko.
U izlozbenom dijelu festivala, ovogodišnji izlagači su:
Porto Montenegro; Metropol Group; Turner International; Savills (L&P); Savills Montenegro; Ove Arup and Partners; Century 21 - Capital Real Estate; Luštica Development; Studio Grad; Studio Synthesis; CAU; EIRE Milano; MIPA; NTO Crne Gor, Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine.
