I to nije nikakvo iznenađenje. Sve ankete govorile su kako će demohrišćani osvojiti najviše glasova.
Sad za njih predstoji jednako ozbiljan dio posla - formirati postizbornu koaliciju, pri čemu sam Merc najavljuje kako neće gubiti vrijeme. Ipak, prije mogućih kombinatorika, treba sačekati da li će cenzus preći liberalna FDP i ljevičarska Alijansa Sare Vagenkneht.
Fridrih Merc dugo se politički pasivizirao - od 2009. do 2021. godine. No, nakon toga se vratio u parlament, a sa 69 godina biće najstariji kancelar još od doba Konrada Adenauera.
Inače, Merc je svojevremeno imao niz konzervativnih stavova - protivio se liberalizaciji zakona o abortusu, a devedesetih se protivio tome da silovanje u braku bude izjednačeno sa svakim drugim silovanjem. Podržavao je sve što se tiče korišćenja nuklearne energije, prije tri decenije kritikovao je politiku migracija, a zagovornik je smanjenja birokratije.
Tokom vladavine Angele Merkel, Merc se povukao i iz CDU i iz politike. Inače, važi za konzervativnijeg političara od nje.
Prije toga, početkom vijeka je bio aspirant za poziciju kancelara na izborima 2002, ali nije imao podršku stranke.
Porijeklom je sa zapada, iz Vestfalije, a još 1989. ušao je u Evropski parlament kao poslanik CDU. Nakon toga je dugo bio u Bundestagu, a potom se oprobao u advokaturi.
Od 2016. do 2020. godine predsjedavao je Nadzornim odborom njemačkog ogranka Blekroka, najveće svjetske kompanije za upravljanje imovinom.
Nakon što je Merkel najavila povlačenje iz politike, on je odlučio da se vrati toj profesiji.
I od tada mu je, reklo bi se, baš dobro krenulo.
Prvo je 2022. godine izabran za predsjednika CDU-a, a sada je sa tom strankom osvojio najviše glasova, te će biti u prilici da u narednom mandatu upravlja Vladom Njemačke.