Odjednom, u njegovim su obraćanjima počele da se pojavljuju ideje koje su, koliko juče, djelovale potpuno iracionalno – Kanada i Grenland kao dio Amerike, Panamski kanal, preimenovanje Meksičkog zaliva…
Naročito je interesantno pitanje Grenlanda – koji je već vjekovima posjed Danske. Juče je tamo bio Trampov sin, a jedan od njegovih najgorljivijih, svakako najbogatiji sljedbenik Ilon Mask već uveliko favorizuje ‘ideju’ o tom dijelu planete kao dijelu SAD.
Tramp o ‘kupovini Grenlanda’ govorio i u kampanji
Zapravo, Tramp je prvi put o ‘kupovini Grenlanda’ govorio još tokom kampanje, da bi tu tezu oživio u decembru, gostujući u jednom podkastu.
“U svrhu nacionalne bezbjednosti i slobode širom svijeta, SAD smatraju da je vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna potreba”, poručio je on tada.
Prije nego će njegov sin kročiti na tlo Grenlanda, Tramp će dodati i kako je riječ o “nevjerovatnom mjestu, na kojem će ljudi imati ogromne koristi ako i kada postane dio naše nacije”.
“Ovo je dogovor koji se mora desiti”, dodao je.
Ove sedmice, kazao je i kako ne može isključiti upotrebu “vojne ili ekonomske prinude” u slučaju Grenlanda i Panamskog kanala. Međutim, povodom prve lokacije, postavlja se pitanje kakva bi uopšte i bila “vojna prinuda”. Jer, i Danska je članica NATO.
Zašto Grenland?
Jedno od ključnih pitanja u čitavoj priči je – zbog čega baš Grenland?
Analitičari smatraju kako su motivi – geopolitika i rezerve minerala.
Podsjetiće tom prilikom da je Grenland od suštinskog značaja za Sjeverni morski put, ali i da su među tamošnjim rezervama, pored ugljovodonika, najrjeđi minerali i uranijum.
Šta kažu u Danskoj?
Kada je Tramp prvi put pomenuo ‘kupovinu Grenlanda’, premijerka Danske Mete Fredriksen odmah je poručila kako najveće ostrvo na svijetu “nije na prodaju”.
“Potrebna nam je bliska saradnja sa SAD. Sa druge strane, mislim da je jako važno naglasiti da svi moraju imati u vidu da su Grenlanđani ljudi. Oni su narod. I to je njihova zemlja”, dodala je ona.
Šta kažu na Grenlandu?
Premijer Grenlanda Mute Bourup Egede juče je kazao neće podleći “histeriji i eksternim pritiscima”.
“Grenland pripada građanima Grenlanda. Naša budućnost i borba za nezavisnost su isključivo naša stvar. Dok Danci i Amerikanci imaju pravo na svoj stav, ne bi trebalo da posliježeno histeriji i eksternim pritiscima. Budućnost pripada samo nama i treba da je oblikujemo. Svakog dana radimo na osamostaljivanju”, istakao je on.
Danski kralj bio najkonkretniji – promijenio grb
Najjasniji odgovor, čini se, dao je danski kralj Frederik deseti.
On je prvog januara predstavio novi grb Danske, odnosno, prve modifikacije nakon 1972. godine.
Na novom simbolu dva su elementa kojih do sada nije bilo – polarni medvjed, koji predstavlja Grenland, te ovan, koji predstavlja Farska ostrva.
Šta kažu u Evropskoj uniji?
Iz Evropske unije već stižu poruke koje su, očekivano, na fonu interesa njene članice, Danske.
“Mislim da ne treba ni da se postavlja pitanje da li će EU dopustiti drugim nacijama na planeti, koje god one bile, da napadaju njene granice. Ne vjerujem da bi SAD mogle izvršiti invaziju na Grenland”, istakao je francuski šef diplomatije Žan-Noel Baro, dodavši međutim i – “ušli smo u eru u kojoj se vraća zakon jačeg”.
Na ostrvu živi oko 56.000 stanovnika
I najzad, ključni podaci o Grenlandu glase ovako – u pitanju je danska autonomna teritorija, koja geografski pripada Sjevernoj Americi. Ipak, nešto duže od hiljadu godina, Grenland je politički i kulturološki više upućen na Evropu, a preciznije na Skandinaviju.
Grenland je od 13. vijeka bio u savezu sa Norveškom, od 1721. je bio norveško-danska kolonija, a pod krunom Danske je od 1814. U potpunosti je integrisan u sistem Danske 1953, ustavom te države. Prije 17 godina, građani Grenlanda su na referendumu izglasali akt o samoupravi, kojim je Vlada u tamošnjem Nuku dobila mnogo više ovlašćenja u odnosu na Kopenhagen.
Na najvećem ostrvu na planeti živi oko 56.000 stanovnika, a većina – gotovo 90 odsto njih – su Inuiti. Građani Grenlanda žive u 20 opština.
No, tek 13 naselja ima više od 1.000 stanovnika. Najveći grad je Nuk, u kojem živi gotovo polovina populacije Grenlanda.
