Politika

Ovo su odluke sa današnje sjednice Vlade

Na današnjoj sjednici, Vlada Crne Gore usvojila je niz odluka. 

Ovo su odluke sa današnje sjednice Vlade Foto: Vlada
Portal AnalitikaIzvor

U nastavku pogledajte o kojim je odlukama riječ.

Vlada je na 50. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, usvojila Informaciju o pripremi Programa ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2025 - 2027. godina.

"Program ekonomskih reformi (PER) je srednjoročni strateški dokument koji Crna Gora priprema u okviru dijaloga o ekonomskom upravljanju (economic governance) sa Evropskom unijom. Isti program pripremaju i ostale zemlje sa statusom kandidata i potencijalnog kanidata za članstvo. Crna Gora učestvuje u pripremi Programa ekonomskih reformi počev od 2015. godine. Dokument se sastoji iz dva ključna poglavlja: makroekonomski okvir i fiskalni okvir. Novina u odnosu na prošlogodišnji Program je da strukturne reforme koje su ranije bile sastavni dio Programa, sada predstavljaju dio Reformske agende/Plana rasta. Dakle, Reformska agenda/Plan rasta zamijeniće dio Programa koji se odnosi na strukturne reforme. Kako se navodi u Informaciji, reformska agenda predstavlja sveobuhvatan, koherentan i prioritetan skup ciljanih reformi i prioritetnih oblasti ulaganja u svakoj zemlji korisnici, uključujući uslove plaćanja koji ukazuju na zadovoljavajući napredak ili ispunjenje reformskih mjera, kao i indikativni raspored za njihovu implementaciju. Istovremeno, ova dva procesa treba da se međusobno dopunjuju, i potrebno je osigurati dosljednost između strukturnih reformi (Reformska agenda) i njihovog makrofiskalnog uticaja (PER) radi koherentnosti i kredibiliteta ekonomskih i fiskalnih politika. Da bi se navedeno postiglo, dio Programa ekonomskih reformi treba da pokaže očekivani makrofiskalni uticaj Reformske agende i njenu dosljednost sa makroekonomskim i fiskalnim okvirima. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da obrazuje Radni tim za pripremu PER-a za 2025 – 2027. godinu, koordinira procesom pripreme Programa i dokument dostavi Vladi do kraja godine", saopšteno je iz Vlade.

Usvojena je i Informacija o sprovedenom postupku nabavke objekta za potrebe smještaja studenata. 

"U Informaciji se navodi da je, u cilju realizacije zaključaka Vlade donijetih na sjednicama od 15. februara i 11. aprila 2024. godine, formirana međuresorska radna grupa, čiji zadatak bi bilo koncipiranje prijedloga rješavanja pitanja nedostatka prostornih kapaciteta u studentskim domovima u Podgorici. Međuresorska radna grupa je sačinila izvještaj, u kojem je, osim analize stanja objekata u kojima su trenutno smješteni studenti, obrađena i socioekonomska situacija, kao i stanje na tržištu zakupa nekretnina, koje umnogome otežava smještaj studenata u situaciji kada ne ostvare pravo na dom. Takođe, obrađeno je i nekoliko modela za rješavanje ovog pitanja, te odlučeno da se osim nastavka aktivnosti na izgradnji novog doma, pokuša na tržištu naći i adekvatan objekat, koji bi mogao poslužiti za ove potrebe. U nastavku aktivnosti, 19. jula je objavljen postupak javne nabavke za nabavku prostora za smještaj studenata na teritoriji Glavnog grada Podgorice, na koji je pristigla jedna ponuda i to podgoričke kompanije Čelebić City d.o.o, koja je ponudila objekat u Donjoj Gorici, bruto-građevinske površine 4.204,80 m² sa 110 soba ili 230 ležajeva hotelske namjene, te se u istom može smjestiti minimum 230 studenata, po cijeni od 27.350 eura po mjestu za smještaj, odnosno, ukupno 6.290.500 eura. Imajući u vidu da je 18.09.2024. godine, donešena Odluka o izboru/kvalfikaciji najpovoljnije ponude u prvoj fazi postupka, konstatovano je da se može otpočeti druga faza postupka, u kojoj se definišu rok i način plaćanja, te nakon okončanja iste zaključiti ugovor. Tim povodom, zadužena je prof. dr Anđela Jakšić Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, da nakon okončanja druge faze ograničenog postupka, potpiše ugovor o kupovini objekta sa ponuđačem Čelebić city d.o.o Podgorica, te da o istom obavijesti Vladu", kažu iz Vlade.

Vlada je usvojila i Informaciju o procesu pripreme Reformske agende Crne Gore 2024-2027 za Instrument EU za reforme i rast i Reformsku agendu Crne Gore 2024-2027 za Instrument EU za reforme i rast. "Reformska agenda Crne Gore 2024-2027 za Instrument EU za reforme i rast u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan je ključni dokument koji ima za cilj ubrzanje ekonomske konvergencije Crne Gore prema prosjeku Evropske unije i sprovođenje neophodnih reformi kako bi se ubrzala integracija u EU. U skladu sa postavljenim rokovima i definisanim obrascima od strane EK, Radni tim je u nekoliko koraka definisanih metodologijom EU dostavljao unaprijeđene radne verzije predloga osnovnih reformskih mjera i koraka za njihovo sprovođenje Evropskoj komisiji. Predlog osnovnih reformskih mjera i koraka za Reformsku agendu je na tehničkom nivou usaglašen 19. juna 2024. godine, nakon čega je razmotren i usvojen od strane Vlade 20. juna 2024. godine. Finalni Predlog osnovnih reformskih mjera i koraka za Reformsku agendu za Instrument EU za reforme i rast sadrži 32 indikativne prioritetne reformske mjere u okviru četiri oblasti politika, 14 podoblasti politika (sektora) i korake definisane kao neophodne za ispunjavanje reformi. Definisani koraci ujedno sadrže i pokazatelje uspjeha (indikatore), koji će biti osnov za praćenje napretka u sprovođenju reformskih mjera i procjenu EU o ispunjenosti uslova za dodjelu sredstava. Paralelno, tokom maja i juna 2024. godine rađeno je na pripremi cjelokupne Reformske agende Crne Gore 2024 – 2027 za Instrument EU za reforme i rast, koja pored opisa reformskih mjera i koraka za njihovu implementaciju, sadrži i opšte informacije o instrumentu, ciljevima, usklađenosti sa Programom ekonomskih reformi i IPA III, te pregled ispunjenosti opštih uslova za implementaciju. Agenda uključuje reforme u četiri prioritetna sektora koje su od suštinske važnosti za postizanje stabilnog ekonomskog rasta, unapređenja poslovnog okruženja, vladavine prava i poboljšanja kvaliteta života građana, a to su: Poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora; Digitalna i energetska/zelena tranzicija; Razvoj ljudskog kapitala i Vladavina prava i temeljna prava", kažu u saopštenju objavljenom nakon sjednice.

Donijeta je i Odlukuao preuzimanju službenika i opreme Uprave za inspekcijske poslove.

"Odlukom je propisano da će državne službenike koji su vršili poslove inspekcijskog nadzora po ovlašćenju direktora Uprave za inspekcijske poslove i državne službenike i namještenike koji su vršili informatičke, materijalno-finansijske, računovodstvene i druge poslove administrativne prirode, kao i pomoćne i druge poslove u Upravi za inspekcijske poslove preuzeti ministarstva i organi uprave. Tim povodom, zadužena su ministarstva i uprave koji su preuzeli inspektore, inspektore po ovlašćenju, državne službenike i namještenike da, u skladu s Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave i ovom Odlukom, usklade akte o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u dijelu koji se odnosi na broj preuzetih inspektora, odnosno službenika, ako u sistematizaciji ne postoji slobodno mjesto na osnovu kojeg mogu da se preuzmu. Osim toga, donijeto je i više zaključaka kojima se definišu konkretna zaduženja za ministarstva i organe uprave, u cilju dosljedne i efikasne operacionalizacije novog organizacionog modela", stoji u saopštenju.

Takođe, Vlada je donijela i Uredbu o dopuni Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave.

"Ovom uredbom precizira se koje ministarstvo, odnosno organ uprave će nastaviti postupke pred sudovima koje je započela Uprava za inspekcijske poslove. Donošenjem ove uredbe postupke pred sudovima koje je započela Uprava za inspekcijske poslove do 30. septembra 2024. godine nastaviće ministarstva, odnosno organi uprave u okviru kojih je inspekcija u čijoj je nadležnosti predmetni postupak", pojašnjeno je iz Vlade.

Vlada je usvojila Predlog za izmjenu i dopunu Zaključka Vlade Crne Gore, broj: 10-345/24-5124/2,od 17.09.2024. godine, sa sjednice od 17.09.2024. godine, u vezi sa učešćem Crne Gore u organizovanju finalne etape trke brzih jedrilica Ocean Race Europe u Bokokotorskom zalivu. Tim povodom je zaduženo Ministarstvo finansija da iz Tekuće rezerve za ovu namjenu obezbijedi 700.000 eura.

Uvojen je i Program stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u Crnoj Gori.

"Ciljevi Programa su: 

  • Jačanje ljudskih resursa za istraživanje i inovacije; 
  • Proširenje baze istraživača/istraživačica u Crnoj Gori; 
  • Zadržavanje i privlačenje mladih u Crnoj Gori;
  • Razmjena znanja između akademskog i privrednog sektora; 
  • Podsticanje konkurentnosti akademskog i privrednog sektora i
  • Internacionalizacija naučnoistraživačkog rada. 

Ukupna vrijednost Programa iznosi 1.500.000 eura za period 2024-2027. Stipendija se dodjeljuje na period do tri godine, a korisnici ovog programa mogu biti student/studentkinje doktorskih studija na crnogorskim univerzitetima, koji imaju crnogorsko državljanstvo ili stalni boravak u Crnoj Gori, a koji imaju do 40 godina života i imaju minimalnu prosječnu ocjenu 8 zasebno na svim nivoima studija na kojima su stekli 300 ECTS", precizirano je iz Vlade.

Usvojen je i Program istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti.

"Program predstavlja značajnu priliku za crnogorske istraživače/istraživačice da sprovode vrhunska istraživanja, ostvare sinergiju na nacionalnom nivou, sarađuju internacionalno i doprinose socio-ekonomskom razvoju zemlje. Glavni cilj Programa, koji se očekuje nakon kontinuiranog sprovođenja istog, je podizanje kapaciteta naučnoistraživačkih ustanova/timova u Crnoj Gori, kako bi se ojačala kvalitetna i održiva partnerstva na nacionalnom i međunarodnom nivou i podsticala izvrsnost, čime se doprinosi razvoju društva zasnovanog na znanju i konkurentnosti crnogorske nauke na međunarodnom nivou. Program se oslanja na prioritete naučnoistraživačke djelatnosti utvrđene Strategijom naučnoistraživačke djelatnosti Crne Gore 2024-2028. Ukupna vrijednost Programa iznosi 2.100.000 eura za period 2024-2027, a iznos pojedničanog granta može biti od 200.000 do 350.000 eura po projektu za period od tri do četiri istraživačke godine. Korisnici su u obavezi da obezbijede najmanje 10% od ukupne vrijednosti projekta iz sopstvenih sredstava kao udio u sufinansiranju projekta", stoji u saopštenju.


Portal Analitika