Izazov za NATO tokom cijelog ovog rata bio je kako svom savezniku Ukrajini dati dovoljnu vojnu podršku da se brani, a pritom se ne uvući u sukob i izbjeći rat s Rusijom, piše BBC.
Ukrajinska vlada bila je eksplicitna u svojim pozivima za pomoć. Da bi imala ikakve šanse da se odbrani od nadolazećeg ruskog napada na regiju Donbas na istoku zemlje, Ukrajina hitno treba sastave Javelin i NLAW (lako protivtenkovsko oružje sljedeće generacije) te protivoklopne i protivvazdušne rakete Stinger i Starstreak, koje su ukrajinske snage već koristile u ovom ratu.
Dosta toga dobija, ali Ukrajina želi više. Želi tenkove, borbene avione, bespilotne letielice i napredne sastave protivvazdušne odbrane od raketa kako bi se suprotstavila sve snažnijim i učestalijim ruskim vazdušnim napadima te dalekometnim projektilima koji neprestano uništavaju ukrajinske strateške zalihe goriva i drugih osnovnih stvari.
NATO se boji eskalacije sukoba
Rizik da Rusija pribjegne taktičkom nuklearnom oružju ili da se sukob proširi izvan granica Ukrajine u širi evropski rat stalno je u glavama zapadnih zvaničnikai ovdje su ulozi izuzetno visoki.
Što je Zapad dosad poslao Ukrajini:
- više od 30 zemalja pružilo je vojnu pomoć Ukrajini, iz EU je stiglo milijardu eura, a iz SAD-a 1.7 milijardi eura vojne opreme
- isporuke su zasad ograničene na oružje, municiju i odbrambenu opremu poput protivtenkovskih i protivvazdušnih raketnih sastava
- to uključuju Javelin, protivtenkovsko oružje koje se drži na ramenu i koje ispaljuje rakete
- Stingeri su prenosno protivvazdušno oružje, poznato iz Avganistanskog rata, kad se koristilo protiv sovjetskih avion
- Starstreak je prenosni sastav protivvazdušne odbrane proizveden u Velikoj Britaniji
- članice NATO-a strahuju da bi isporuka ofenzivnije vojne opreme, poput tenkova i aviona, mogla dovesti do otvorenog sukoba s Rusijom
- Češka je uprkos tome isporučila Ukrajini tenkove sovjetske proizvodnje T-72.
Putin odmah na početku rata podsjetio da je Rusija nuklearna sila
Ruski predsjednik Vladimir Putin podsjetio je svijet početkom ovog rata da je Rusija nuklearna sila i da svoju stratešku nuklearnu pripravnost podiže na viši nivo. SAD nije slijedio ovaj primjer jer nije otkriveno premještanje nuklearnog oružja iz sigurnih skladišnih bunkera. Ali Putinova poenta je jasna: "Rusija ima ogroman nuklearni arsenal i nemojte misliti da se možete poigravati sa nama."
Ruska vojna doktrina predviđa upotrebu taktičkih nuklearnih bojnih glava niskog učinka na bojnom polju, znajući da se Zapad užasava nuklearnog oružja koje nije borbeno korišteno 77 godina.
Strateški planeri NATO-a zabrinuti su da će, nakon što nuklearni tabu jednom bude razbijen, čak i ako je šteta ograničena na ukrajinsko bojište, neizbježno porasti rizik od eskalacije do katastrofalne nuklearne razmjene između Rusije i Zapada.
Češka poslala tenkove, Slovačka S-300
Pa ipak, sa svakim novim zločinom ruskih vojnika, raste NATO-ova odlučnost. Češka je već poslala tenkove, doduše zastarjele T-72 iz sovjetskog doba, ali to je prva takva pomoć jedne zemlje NATO-a. Slovačka šalje svoje raketne sastave protivvazdušne odbrane S-300. Oba poteza na početku rata bila bi smatrani visikorizičnim.
Britanski parlamentarni zastupnik Tobias Ellwood, koji predsjeda parlamentarnim odborom za odbranu, jedan je od onih koji vjeruju da Putin blefira kada ističe bauk nuklearnog oružja i da bi NATO trebao učiniti više.
"Bili smo previše oprezni sa oružjem koje smo bili spremni da pošaljemo. Potreban nam je snažniji stav. Ukrajincima dajemo dovoljno da prežive, ali ne i dovoljno za pobjedu i to se mora promijeniti", smatra Ellwood.
Tri scenarija da se NATO uvuče u rat
Postoji niz mogućih scenarija o kojima će predstavnici zapadnih ministarstava odbrane morati da razmisle. Ovo su tri takva scenarija.
1. Protivbrodska raketa koju je isporučio NATO, koju ispale ruske snage u Odesi, pogađa i potapa ruski ratni brod u Crnom moru uz gubitak gotovo 100 mornara i desetaka marinaca. Broj smrtnih slučajeva ovakvih razmjera u jednom udaru bio bi bez presedana i Putin bi bio pod pritiskom da odgovori u nekom obliku.
2. Ruski strateški raketni napad cilja na konvoj vojne opreme koji prelazi iz NATO-ove zemlje, poput Poljske ili Slovačke, u Ukrajinu. Ako bi bilo žrtava na NATO-ovoj strani granice, to bi potencijalno moglo pokrenuti članak 5. NATO-ove povelje, dovodeći cijeli savez u odbranu napadnute zemlje.
3. Usred žestokih borbi u Donbasu dolazi do eksplozije u industrijskom objektu, što rezultira oslobađanjem otrovnih hemijskih gasova. Iako se to već dogodilo, nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva. No, ako bi to rezultiralo masovnim žrtvama, kakve su se dogodile prilikom upotrebe otrovnog gasa u sirijskoj Ghouti, i ako se utvrdi da su ga namjerno izazvale ruske snage, NATO bi bio dužan da odgovori.
Sasvim moguće da se nijedan scenario ne ostvari
Sasvim je moguće da se nijedan od ovih scenarija neće ostvariti. No, dok su zapadne nacije pokazale rijedak stepen jedinstva u svojoj reakciji na rusku invaziju, postoje sugestije da su samo reaktivne i da ne razmišljaju o tome kakav bi završetak ovog sukoba trebao biti.
"Veće je strateško pitanje je li naša vlada angažovana u upravljanju krizama ili stvarnoj strategiji. Ono što pokušavamo postići jest pružiti Ukrajini svu pomoć koju možemo, osim onoga što bi dovelo do trećeg svjetskog rata. Problem je u tome što je Putin bolji igrač pokera od nas", kaže jedan od najiskusnijih britanskih vojnih zvaničnika koji je želio ostati anoniman.
Zastupnik Tobias Ellwood slaže se s time:
"Rusija vrlo učinkovito prijeti eskalacijom. I mi smo prestrašeni. Izgubili smo sposobnost kontroliranja eskalacijske ljestvice."
