Donekle nezapaženo u našoj javnosti prošla je informacija o tome kako je njemački kancelar Olaf Šolc, tokom današnje posjete Prištini, najavio kako ima težnju da oživi inicijativu Berlinski proces.
“Razgovarali smo o Berlinskom procesu, želim da ga ove godine oživimo zajedno sa našim partnerima. Na jesen će biti održana konferencija u Berlinu”, poručio je Šolc nakon susreta sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem, a prenosi Telegrafi.
Sve se dešava usred žive debate o Otvorenom Balkanu u Crnoj Gori, ali i šire. Podsjetimo, naša država je članica Berlinskog procesa.
Šta je Berlinski proces?
Berlinski proces je inicijativa više članica Evropske unije, koje predvodi Njemačka, a čiji je cilj jačanje saradnje sa državama naše regije, promocija regionalne saradnje i evropske perspektive na ovim prostorima. No, ključni motiv je, kako je to Šolc danas ponovio, težnja da se pomogne državama Zapadnog Balkana da se približe članstvu u EU.
Inicijativa je zaživjela 2014. godine, kada je održana konferencija u Berlinu. Dio inicijative su Njemačka, Hrvatska, Bugarska, Slovenija, Grčka, Francuska, Austrija, Italija i Poljska sa strane EU, te Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija sa Zapadno Balkana. Dio inicijative bila je i Velika Britanija.
Đukanović i Kurti već 'odabrali'
Podsjetimo, prošlog mjeseca, predsjednik države Milo Đukanović kazao je kako je logično da Crna Gora izabere Berlinski proces.
“Umjesto da gomilano inicijative, zašto ne iskoristimo mogućnosti Berlinskog procesa? Mislim da je Otvoreni Balkan nastao kad su neki lideri, razočarani efektivnošću procesom proširenja, stvorili paralelnu inicijativu koja je rezervni položaj za države regije koje, prema njihovom mišljenju, neće imati evropsku perspektivu. To je naša razlika, mi mislimo da nam je mjesto u EU”, poručio je Đukanović.
Ranije je još eksplicitniji bio upravo Aljbin Kurti, koji je, odbijajući poziv da učestvuje na Samitu Otvorenog Balkana u Ohridu, kazao kako je Kosovo posvećeno Berlinskom procesu.
Na Kosovu saglasni, kod nas nijesu
I dok na Kosovu postoji saglasje između predsjednice Vjose Osmani i Kurtija, u Crnoj Gori je drugačije.
Za razliku od Đukanovića, premijer Dritan Abazović poslao je u više navrata afirmativne poruke o Otvorenom Balkanu, pritom učestvujući i na Samitu u Ohridu.
Prije desetak dana, i šef diplomatije Hrvatske Goran Grlić Radman istakao je kako Otvoreni Balkan nema operativne mogućnosti kao Berlinski proces.
Sa druge strane, Otvoreni Balkan proteklih je dana naišao na podršku evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Olivera Varheljija, ali i američkog izaslanika za našu regiju Gabrijela Eskobara.
