Na londonskom je tržištu cijena barela prošle nedjelje pala 3.5 posto, na 71.89 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5.2 posto, na 68.18 dolara.
Pad cijena ponajviše je posljedica vijesti da Saudijska Arabija namjerava odustati od ciljane cijene barela od 100 dolara i povećati proizvodnju u decembru kako bi povećala svoj tržišni udio, prenosi HINA.
Rijad je u više navrata demantovao da cilja određenu cijenu, a izvori u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) poručuju da plan o povećanju proizvodnje ne predstavlja otklon od službene politike grupe.
Još ljetos OPEC i saveznici tog kartela najavili su da će od decembra povećati proizvodnju za 180 hiljada barela dnevno.
Na cijene je negativno uticala i vijest da su sukobljene strane u Libiji potpisale sporazum kojim je riješen spor oko centralne banke i kontroli prihoda od nafte, što bi moglo značiti da će se izvoz nafte normalizovati.
Zbog tog sukoba, naime, libijski je izvoz u maju spao na samo 400 hiljada barela dnevno, dok je prije sukoba iznosio više od milion barela.
Cijene nafte nisu porasle ni nakon vijesti o novim monetarnim i fiskalnim podsticajnim mjerama kineskih vlasti, najvećim od pandemije.
Tako su vlasti smanjile kamatne stope i stope izdvajanja obvezne rezerve banaka kako bi podstakle kreditiranje. U tom cilju najavile su i ubrizgavanje izdašnih sredstava u državne banke.
Te bi mjere trebale ubrzati rast kineske privrede, najvećeg svjetskog uvoznika nafte.
