Takođe, pozivaju Skupštinu Crne Gore da pokrene sličnu proceduru i obnovi rad radnog tijela za pripremu Zakona o Skupštini jer je neophodno da ova dva akta budu pripremana u koordinaciji ove dvije institucije.
"Nadamo se da će, više od deset godina nakon što smo počeli zagovarati usvajanje ovog akta Crna Gora konačno krenuti da na ozbiljan i profesionalan način uređuje funkcionisanje ključnih institucija.
Nedostatak političke volje da se usvoje Zakon o Skupštini iZakon o Vladi doveo je do značajnih devijacija iusporavanja razvoja odnosa između ključnih demokratskih institucija. Takođe, bio je značajna prepreka uspostavljanju balansa između izvršne izakonodavne vlasti kako to proklamuje Ustav Crne Gore", navodi Papović.
Ovaj zakon, kako navodi, mora udariti temelje politike otvorenosti izvršne vlasti iugraditi mehanizme njene zaštite na način da nijedna buduća vlast ne može svojim odlukama uticati na urušavanje ovog važnog obilježja dobrevlasti.
"Posebno važno pitanje koje ovaj Zakon mora precizirati je ograničenje ovlašćenja Vlade kojoj je prestao mandat, odnosno ostavke ili razrješenja člana Vlade, imajući u vidu iskustva iz mandata 42. Vlade Crne Gore.
Važno je da se zakonski definišu i pitanja osnivanja i ukidanja ministarstava, ograničenja raspolaganjabudžetskom rezervom, odgovornosti Vlade i članova Vlade za sprovođenje javnih politika, sistema koordinacije vladinih politika, transparentnosti procesa odlučivanja", dodaje Papović.
Kako dodaje, stručne reference članova ičlanica radne grupe za izradu Zakona o Vladi iinkluzivan proces na samom početku ohrabruje nas da smo blizu cilja za koji smo se zalagali u posljednjoj deceniji.
"Nadamo se da u toku samog procesa neće nestati proklamovana politička volja, da će postojati otvorenost za prihvatanje sugestija od strane civilnog društva, ali da će se nakon usvajanja zakona na Vladi organizovati inkluzivna istručna javna rasprava kako bi se što širi krug javnosti uključio u izradu ovog izuzetno važnog akta", zaključuje Papović.
