Kada kroz Plan rasta za Zapadni Balkan zemlja dobije određenu svotu novca od predviđenih šest milijardi, koliko je Evropska komisija namijenila regionu, Brisel se neće miješati u to kako će novac biti potrošen. To je nezvanično saopšteno na brifingu za novinare u Briselu, tokom prezentovanja nove šeme finansijske pomoći zemljama regiona, nazvane Plan rasta za Zapadni Balkan.
Sagovornik grupe novinara, koja je boravila u Briselu, objasnio je da se EK ne miješa u to kako vlade raspodjeljuju dodijeljeni novac, ali naglašava da sistem kontrole postoji.
- Nećemo naravno dati novac da ga vlada troši na brza kola i skupe šampanjce – pojasnio je naš sagovornik.
Na ljeto iduće godine planirano je da počnu prve isplate iz budžeta EK, koje bi se realizovale dva puta godišnje.
Koliko će zemlje dobiti novca i dalje nije precizno definisano. To će, kako je objasnio naš sagovornik, zavisiti od toga kolika je zemlja, ali i od njenog finansijskog stanja.
Konkretno, za Crnu Goru, sagovornik iz Brisela, objasnio je da je, imajući u vidu da se radi o najmanjoj zemlji Balkana, predviđeno da ne dobije najveću sumu novca. Albanija i Sjeverna Makedonija bi
vjerovatno mogle dobiti više, ali za sada se još uvijek ne može sa sigurnošću reći o kojim ciframa će se raditi.
Plan rasta, koji se odnosi na period od 2024. do 2027. godine, predviđa da svaka vlada zapadnobalkanske šestorke sačini plan reformi, koji će predložiti Briselu. Od toga koliko se reformi od predloženih ispuni, zavisiće i uplata na računu.
Predviđeno je da na svakih šest mjeseci, Brisel vrši procjenu sprovedenih reformi, nakon čega bi počela isplata novca.
Svaka reforma „nosi“ određenu sumu novca i biće precizno određeno koliko sredstava svaka od vlada može da dobije za sprovođenje određenih reformi. U Briselu još uvijek nijesu sigurni koje će tačno reforme biti potrebne za povlačenje sredstava već, kako je rekao naš sagovornik, o tome još uvijek pregovaraju.
Plan je i da se ministri finansija zapadnog Balkana sastanu u Skoplju sa predstavnicima EU kako bi dodatno bili upoznati sa ovom inicijativom.
Upitan šta će se desiti ukoliko zemlje Balkana prvobitno sprovedu reforme, a nakon toga se ,,vrate na staro“, naš sagovornik je pojasnio da će u tom slučaju, Brisel smanjiti uplate, čime će se zemlje ,,kazniti“ za svoje postupke.
- Nećemo uzimati novac nazad, ali će svaka sljedeća uplata biti manja – dodao je.
U slučaju da države ne sprovedu predložene reforme, novca neće biti za njih, pojasnio je, ali on ipak neće biti izgubljen za te države, već će se, kako je rekao, preusmjeriti u investicioni fond koji mogu koristiti sve zemlje.
Na pitanje da li su sve ove stvari predočili zapadnobalkanskim liderima, tokom posjete Ursule fon der Lajen regionu, sagovornik iz briselske administracije rekao je da nije bio prisutan na sastancima, ali je siguran da je predsjednica komisije liderima detaljno izložila plan koji ima komisija.
Profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović smatra da je nova pomoć Evropske komisije Zapadnom Balkanu od šest milijardi eura svakako dobra stvar, ali je pitanje koliko ćemo od tog novca iskoristiti. Gostujući u emisiji „Okvir“ TVCG, Đurović je navela da je paket pomoći iz EK svakako dobar uz zahtjeve za dodatnim reformama.
- Imajući u vidu naše ograničene administrativne kapacitete i da smo, ipak, najmanja administracija u regionu i da nijesmo baš toliko spremni kada govorimo o individualnim projektima, recimo u energetici ili životnoj sredini, pitanje je koliko ćemo tog novca povući - kaže Đurović.
Dodaje da su značajna sredstva delegirana sad prema Crnoj Gori, a da li ćemo ih mi zaista iskoristiti, to zavisi od rada na poglavljima.
- Koja zemlja bude spremnija, moći će onda eventualno da povuče neka neraspoređena sredstva. Imajući u vidu naša budžetska ograničenja, svakako posebno ova sredstva granta i sredstva kredita su značajna, to su dosta povoljni aranžmani, duži period vraćanja, ali je važno i reći da je Evropska komisija to pripremila u formi amandmana na sedmogodišnji budžet i u formi jednoga paketa za dodatno zaduživanje. Kada Evropska unija želi da se dodatno zaduži, da pomogne Zapadnom Balkanu, kao što sad pomaže intenzivno recimo Ukrajini, ali i drugim zemljama, kao Moldaviji, znači da će od nas dosta i tražiti. Prvenstveno po pitanju ekonomske integracije, ali i uvijek pratećeg zakonodavstva - kaže Đurović.
Direktor Direktorata za evropske fondove Bojan Vujović, u istoj emisiji, kazao je da još uvijek nemaju zvaničnu potvrdu od strane Evropske komisije kada su u pitanju ove cifre o kojima se govori.
- Kakav god da bude konačni formalni ishod, to će biti svakako više nego što u prosjeku dobijamo na godišnjem nivou kroz različite instrumente, pretpristupne podsticaje. Do sada je to bilo godišnje oko 70 do 80 miliona. Prošla godina je možda bila malo produktivnija, pa smo imali neku cifru od 120 miliona eura odobrenih sredstava. Svakako novi instrument, odnosno novi plan dolazi kao nešto što je dodatno na ova sredstva koja sad dobijamo. Ovo što nudi plan rasta su zaista dodatna sredstva i negdje ih vidimo kao kompenzaciju za ono što su troškovi ključnih reformi koje prate proces pristupanja. Činjenica je da reforme jesu skupe, zahtjevne u različitim oblastima i namjera EU je da nam na ovaj način nadoknadi i to što će biti potencijalno troškovi - navodi Vujović.
Kada su u pitanju sami kapaciteti u vladi, odnosno u resornim ministarstvima, kaže da je potrebno da se broj ljudi, koji radi na povlačenju tih sredstava, stalno uvećava.
- Iz raznih razloga nijesmo bili u prilici da pratimo tu dinamiku koja je neophodna, ali je s druge strane takođe činjenica da su ljudi koji jesu u sistemu zaista profesionalni i imaju adekvatna znanja i iskustva. Svakako je planirano da se reaguje hitno, jer ono što su trenutni kapaciteti vjerovatno neće biti dovoljno za apsorpciju ovakvog uvećanog iznosa sredstava. To je u ovom trenutku nekih 220 ljudi na nivou svih institucija u sistemu i na nivou svih instrumenata. Potreban broj zavisi od toga koliko svaka institucija procijeni da je potrebno. Na nivou Ministarstva evropskih poslova, kao centralnog koordinatora evropskih fondova, u ovom trenutku nedostaje nam nekih 15-ak ljudi - kazao je Vujović.
