On je, na prvim nacionalim konsultacijama sa političirama o Inicijativi za osnivanje Regionalne komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i istalim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije (REKOM), kazao da se Crna Gora može obavezati da će individulana odgovornost biti "istjerana do kraja" u svim slučajevima koji su otvoreni u toj zemlji, prenosi agencija Mina.
»To su Kaluđerski laz, Morinj, Bukovica, deportacija Muslimana/Bošnjaka, i na njima možemo pokazati da sudstvo i pravda kasni ali da će ipak stizati«, kazao je Krivokapić. On je rekao da želi da parlamenti budu afirmacija ideje suočavanja sa reliktima prošlosti i da se nada da će doći vrijeme da se pišu udžbenici grešaka naroda zemalja regiona. Krivokapić je kazao da nevladin sektor i države moraju imati konsenzus i učiniti sve da se izbjegne da tema suočavanja sa prošlošću bude korišćena u političke svrhe. »Ovo nije tema jedne, druge, treće partije, već društva. Vrednosni sud mora biti zajednički i trajno ostati nesporan«, istakao je Krivokapić.
On je podsjetio da je Crna Gora prva usvojila rezoluciju kojom se osuđuje zločin u Srebrenici. Krivokapić je najavio i da će u crnogorskoj Skupštini, 9. jula, u saradnji sa Muzejom grada Sarajeva, biti organizovana izložba slika političkih aktivnosti tokom rata. »Rat i žrtve su političke odluke, liderske, i zato treba te slike da budu u domovima onih koji donose odluke, da na njima nauče kolika je njihova odgovornost«, rekao je on. Svi predstavnici parlamentarnih stranaka, na današnjim konsultacijama, pozdravili su inicijativu za osnivaneje REKOM-a. Borislav Banović iz SDP-a smatra da cijeli posao neće ići lako i brzo jer je u pitanju sedam država.
I iz Socijalističke narodne partije kazali su da ideja o osnivanju REKOM-a zavređuje najveću moguću pažnju. Komisija ima cilj da utvrdi činjenice o oružanim sukobima, ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava u ratovima na području bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine. Aleksandar Damjanović iz SNP–a upitao je zašto u vremenu koje je obuhvaćeno nema 2003. godine, odnosno slučaja etničkog čiščenja i progona na Kosovu i Metohiji. »Smatram da je to bio loš završetak svih loših dešavanja od 1991. naovamo na teritoriji bivše SFRJ«, dodao je on.
On je kazao i da nije jasno finansiranje REKOM-a. Branko Radulović iz Pokreta za promjene smatra da je inicijativa REKOM, odnosno njen cilj - tema »biti ili ne biti«, za budućnost regiona. »Bez preispitivanja prošlosti, bez krivične i moralne odgovornosti nema budućnosti«, rekao je on.
