Malo je toga oko čega su političke partije u crnogorskom parlamentu saglasne, ali kada se dođe do pitanja zarada funkcionera, vlada popriličan konsenzus.
Tako se desilo i kad je krajem prošle godine Vlada predložila izmjenu člana 12 Zakona o zaradama u javnom sektoru, koji se odnosi na način utvrđivanja osnovne plate.
- Predloženom normom stvorili bi se uslovi za sprovođenje reforme usmjerene na smanjenje poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne zarade sadržane u ekonomskom programu ,,Evropa sad“, a u cilju smanjenja nejednakosti zarada između zaposlenih iz grupe poslova D i grupe poslova A, B i C – bilo je navedeno u prijedlogu Vlade.
Ipak, poslanici su, kao malo puta do sada, bili ujedinjeni u stavu pa je svih 77 prisutnih pritisnilo taster ,,uzdržan“. Kakvo je sada stanje stvari, naknadu primaju svi smijenjeni funkcioneri prethodne vlasti, a sada će to primati i svi smijenjeni funkcioneri odlazeće vlade. Osim toga, te naknade primaju i poslanici kojima istekne mandat, ali i oni koji se, odlukom svoje partije, rotiraju na toj funkciji. Ako ostane aktuelni propis na snazi, poreski obveznici će skupo plaćati smjenu vlasti.
Predsjedniku kluba poslanika Demokrata Borisu Bogdanoviću interesantan je tajming problematizovanja naknada.
- Interesantno da aktuelizacija ovog pitanja dolazi u trenutku smjene aktuelne vlasti i prekrajanja izborne volje političkom korupcijom. Ne sjećam se ovih inicijativa za vrijeme smjene vlasti DPS-a, oprostite ako griješim. Sve u svemu CGO, koji je najavio da će tražiti izmjenu zakona, nije ovlašćeni predlagač, tako da ćemo se izjasniti kad on uđe u skupštinsku proceduru od strane poslanika ili Vlade - kazao je Bogdanović Pobjedi.
Socijalistička narodna partija još nema stav po ovom pitanju, kazao je Pobjedi poslanik Dragan Ivanović, ali je o tome i još nekim pitanjima, kako je naveo, trebalo da zauzmu stav na sinoćnjem sastanku. Stav o funkcionerskim naknadama tražili smo i od DPS-a, čiji kadrovi su tokom protekle godine najviše iskoristili ovo pravo, ali odgovor nijesmo dobili. Na naše poruke nijesu odgovarali ni iz SDP-a, SD-a, PZP-a, Ure, Bošnjačke stranke i Prave Crne Gore.
Pitanje izmjene istog zakona, samo člana 36, na osnovu kog funkcioneri, godinu nakon isteka mandata, imaju pravo na naknadu u visini zarade pokrenuo je Centar za građansko obrazovanje (CGO), koji je najavio da će svim poslaničkim klubovima uputiti inicijativu za izmjenu. Objašnjavaju da javni funkcioneri tokom mandata uživaju brojne privilegije, što se nastavlja i po završetku. Apsurdno je, kako navode, što ovo pravo imaju i funkcioneri koji na funkciji provedu jedan dan, kao i oni koji su sami podnijeli ostavku ili su razriješeni zbog nesavjesnog rada ili loših rezultata. Zabrinjava ih podatak da je od izbora 2020. godine po ovom osnovu isplaćeno oko četiri miliona eura. Ukazuju da je ova praksa u regionu drugačija, pa u Hrvatskoj pravo na naknadu nemaju funkcioneri koji su razriješeni ili dali ostavku, dok im u Srbiji to pravo traje tri mjeseca, odnosno šest za poslanike.
Savjetnica premijera tvrdi da neće tražiti naknadu
Svetlana Vukčević, koju je premijer dan pred izglasavanje nepovjerenja Vladi imenovao za savjetnicu, kazala je da neće podnijeti zahtjev za isplatu godišnje naknade
- Pravo na naknadu se ne ostvaruje automatski prestankom funkcije, već isključivo po podnošenju zahtjeva, čime se ostavlja pojedincu na volju da li će to učiniti. A ja, saglasno svojoj etici, neću podnijeti takav zahtjev koji bi značio korišćenje novca građana – kazala je Vukčević.
Dodala je da su sporni zakon kreirali i usvojili oni koji ovih dana najviše prigovaraju, na osnovu kojeg su oštetili građane za višemilionske iznose.
- Ovo vidim kao dobru priliku da buduća vlast sve sporne zakone preispita, izmijeni ili ukine, ako su na štetu građana - kazala je Vukčević.
