Apelacioni sud je u slučaju Mikovića potvrdio odluku suda o prihvatanju jemstva dok će u narednim danima razmatrati žalbu Specijalnog tužilaštva na potvrdnu odluku suda u slučaju Pavićevića.
Prema navodima odluke Apelacionog suda, Miković je ponudio hipoteku na stan u Budvi koji je procijenjen na 61.000 eura, dok je za puštanje na slobodu optuženog Pavićevića garantovala tetka nudeći Državi Crnoj Gori hipoteku na stan u Nikšiću vrijedan 67.000 eura.
Sudija Višeg suda koji je odlučivao o ponuđenim jemstvima Pavićevića i Mikovića je u odluci naveo da će se jemstvo ukinuti i optuženi staviti u pritvor, ako na uredan poziv ne dođu na suđenje, a ne opravdaju izostanak ili ako se pojavi neki drugi zakonski osnov za određivanje pritvora.
Jemstvo će se ukinuti u u slučaju da optuženi pobjegnu. U tom slučaju rješenjem će se odrediti da se vrijednost data kao jemstvo unese u poseban razdjel budžeta za rad sudova.
Pavićeviću i Mikoviću su uz prihvatanje jemstva određene i mjere nadzora, oduzimanja putne isprave i obaveznog povremenog javljanja rukovodiocu Specijalnog odjeljenja Uprave policije svakog prvog u mjesecu.
Ukoliko prekrše izrečenu mjeru obaveznog javljanja, optuženima će se odrediti pritvor.
Specijalno tužilaštvo tereti Vladimira Pavićevića da je kao rukovodilac u filijali Crnogorske komercijalne banke u Podgorici, sa još četiri osobe koje su mu pomogle, zloupotrebom službenog položaja otuđio više od 130.000 eura novca iz banke.
Pored Pavićevića na optužnici blagajnice CKB-a su M. S., M. N. i B. B. koje su optužene za saizvršioce u krivičnom djelu zloupotreba službenog položaja dok se Marko Miković tereti za pomaganje Pavićeviću u malverzacijma gdje je oštećena CKB.
Prema navodima optužnice, blagajnica M. S. je 21. februara u dogovoru sa Pavićevićem iz blagajne neovlašćeno zadužila 56.000 eura u gotovini iako za to nije imala osnov niti je to evidentirala.
Strugar je novac predala Pavićeviću čime je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Tri dana kasnije, 24. februara, Pavićević je, znajući da će biti vanredni popis blagajni u svim filijalama CKB-a, a koristeći položaj rukovodioca Odjeljenja pozadinskih operacija za podršku biznisu, ručno kreirao nalog za knjiženje kojim je umanjio knjigovodstveno stanje glavne blagajne iz koje je prethodno M. S. neovlašćeno podigla 56.000 eura.
Istraga je pokazala da je Pavićević 29. decembra prošle godine samoinicijativno i bez osnova kreirao nalog za knjiženje kojim je prenio 7.000 eura novca CKB-a na štedni račun Luke Kalezića bez njegovog znanja i saglasnosti.
Istog dana je sa računa štednje Kalezića ovih 7.000 eura prenio na transakcioni račun otvoren takođe na ime Luke Kalezića.
Potom je pozvao blagajnicu M. N. koja je mimo bankarskih procedura sa transakcionog računa Kalezića podigla iznos od 4.000, a potom još 2.997 eura i predala ih Pavićeviću van poslovnih prostorija CKB-a.
Pavićević je 10. januara 2022. godine po istom scenariju prebacio oko 1.000 eura na račun Kalezića.
Pozvao je koleginicu B. B., koju je zamolio da sa računa Kalezića, koji nije u mogućnosti da dođe do banke, podigne novac sa njegovog računa i preda ga njemu, kako bi ga lično ponio prijatelju.
Pavićević je 24. februara na račun Nemanje Bulatovića prebacio 14.500 eura CKB-a nalogom koji je kreirao samoinicijativno i bez osnova, a kasnije taj novac prisvojio.
SDT je prikupilo dokaze prema kojima je Pavićević od 20. oktobra prošle godine do kraja februara 2022. godine samoinicijativno formirao deset naloga za knjiženje preko kojih je prenosio novac u vlasništvu CKB-a na račun Marka Mikovića.
Miković je prethodno kod CKB banke otvorio račun koji je stavio na raspolaganje Pavićeviću za njegove malverzacije.
Pavićević je lažnim nalozima prenio ukupno 52.650 eura Marku Mikoviću.
