Odnosi između Ustavnog i Vrhovnog suda mogu biti tenzični, ali u svojoj suštini moraju biti partnerski, jer od njihovog dijaloga zavisi stepen vladavine prava u Crnoj Gori, poručili su iz Vrhovnog suda.
Ustavni sud saopštio je ranije danas da Vrhovni sud nema pravo da odbacuje tužbe za pravično suđenje zbog zloupotrebe prava.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić pozdravila je, u ime te sudske instance kojom rukovodi, novi način rada i konačno ubrzanje postupaka pred Ustavnim sudom, imajući u vidu da je taj sud, nakon više od tri godine, odlučivao u predmetima u kojima je Vrhovni donio odluke 2021. i 2022. godine.
Iz Vrhovnog suda su u reagovanju naveli da načelno pozdravljaju volju predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko da preduzima aktivnosti na povećanju transparentnosti rada tog suda i na konačno uspostavljenoj praksi dostavljanja odluka Vrhovnom sudu u elektronskoj formi, što je ranije bilo odbijeno, zbog nedovoljnih administrativnih kapaciteta tog suda.
Oni su zahvalili Armenko što je danas lično, putem email-a, uputila pregled najnovije ustavnosudske prakse, a nakon objavljivanja saopštenja u medijima.
Iz Vrhovnog suda su kazali da su do sada više puta inicirali pravosudni dijalog sa Ustavnim sudom, jer je, kako su naveli, u državi zasnovanoj na vladavini prava to isključivo prihvatljivi forum za razmjenu stručnog mišljenja i relevantne prakse u cilju zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda na nacionalnom nivou.
Oni su napomenuli da je održavanje pravosudnog dijaloga i jedna od ključnih strateških obaveza Crne Gore na putu pristupanja Evropskoj uniji.
“Stoga, čudi ovakav odnos Ustavnog suda prema Vrhovnom, jer se objavljivanjem stručnih stavova iz najnovije prakse putem jednostranih saopštenja u kojima se Vrhovni sud poziva “da se uzdrži od prozivoljnog zaključivanja u konkretnim predmetima” odstupa od očekivanog nivoa institucionalne uzdržanosti i pravne utemeljenosti, zbog čega se stiče utisak o senzacionalističkom karakteru takvih objava”, kaže se u reagovanju.
Podsjeća se da od odnosa Ustavnog i Vrhovnog suda zavisi stepen vladavine prava u Crnoj Gori.
“Relacije između ovih sudova u modernim demokratijama mogu biti tenzične, ali u svojoj suštini moraju biti partnerske i u najboljem interesu građana, naročito imajući u vidu da je jedini Vrhovni sud, kao najviši sud u državi ovlašćen da na nacionalnom nivou tumači i primjenjuje pravo”, ističe se u reagovanju.
Iz Vrhovnog suda su kazali da će se, u toku mandata Pavličić i u sadašnjem sudijskom sastavu, uzdržati od ocjene pravnog pristupa Ustavnog suda u ovim i drugim predmetima.
"Imajući u vidu da najviši sud u državi njeguje vrijednosti ugleda, autoriteta i pravosudne kulture, zbog čega ostaje i dalje otvoren za pravosudni dijalog u namjeri da održi modus vivendi uprkos različitim stavovima”, navodi se u reagovanju.