- Od tog broja donijeto je 139 osuđujućih pravosnažnih presuda i 228 osuđujućih prvostepenih presuda... Ističe se podatak da je na kaznu kućnog zatvora donijeto 185 presuda, a za 83 presude je izrečena novčana kazna - rekao je Pažin u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Predraga Bulatovića.
Bulatović je pitao koliko je ljudi procesuirano tokom trajanja epidemije, za koja krivična djela i koliko je bilo pravosnažno osuđujućih presuda, koliko je novca po tom osnovu uplaćeno u budžet, za koliko lica se očekuje sudski proces, kao i da li su odluke i mjere Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) ustavno - pravno validne.
Novi članovi Sudskog savjeta i vrhovni državni tužilac ne mogu biti izabrani bez aktivnog učešća opozicije, kazao je ministar pravde Zoran Pažin, navodeći da je za rješavanje određenih pitanja potrebna sinergija političke volje predstavnika vlasti i opozicije.
On je to kazao odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Branka Radulovića zašto tokom svog mandata nije preduzeo gotovo ništa po pitanju borbe protiv visoke korupcije.
- Mi možemo da tumačimo stanje u Tužilaštvu na ovaj ili onaj način, ali suštinška potreba građana je da se tamo stanje mijenja, a da bi se mijenjalo potrebna je ili politička volja, ili sinergija političkih volja - rekao je Pažin na pitanje Radulovića.
Pažin je naveo da Vlada nema nadležnost da nadzire rad Tužilaštva, već da Tužilački savjet podnosi izvještaj o radu parlamentu. Prema njegovim riječima, za sistemsko rješavanje nekih stvari potrebna je sinergija politčkih volja, ne samo predstavnika vlasti, nego i opozicije.
- Da vas ne podsjećam koliko vremena čekamo odgovor na to pitanje koje se tiče izbora vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika - dodao je Pažin.
Kako je kazao, svim međunarodnim pravnim partnerima je jasno da izbora novih članova Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca nema bez aktivnog učešća opozicije u jednoj takvoj djelatnosti.
On je istakao da u značajnoj mjeri odgovornost za buduće rješenje leži i na predstavnicima opozicije, imajući u vidu kvalifikovane većine, koje su, kako je naveo, jednom vrstom pravnog avanturizma unijete u ustavno - pravna rješenja, zbog čega se nalazimo u toj vrsti blokade. Iz te blokade, kako je poručio, izlazi se dijalogom.
Pažin je podsjetio da je više puta rekao da je spreman na taj dijalog, uključujuči i personalna kadrovska rješenja koja bi bila prihvatljiva najvećem broju građana. - Dajte da pokažemo taj vid odgovornosti prema građanima i da izlazimo iz ove situacije koja ne donosi nikom ništa dobro - naveo je Pažin.
Odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Predraga Bulatovića kakav uticaj na odnos Evropske komisije prema Crnoj Gori ima VD stanje u Tužilaštvu, Sudskom savjetu, Ustavnom sudu, Pažin je naveo da je saglasan da nedorečenost kadrovskih rješenja u pravosuđu ima refleksiju na evropske integracije Crne Gore, odnosno na ispunjavanje obaveza iz poglavlja 23 i 24.
- Ali zaista je klasična zamjena teza da se odgovornost za to plasira Vladi, koja niti bira vrhovnog državnog tužioca, niti Državno tužilaštvo podnosi izvještaj o svom radu Vladi - kazao je Pažin. Vlada, kako je objasnio, nije adresa koja treba da bude odgovorna za to, jer usljed podjele vlasti, ona nema nadležnost za ta pitanja.
Pažin se osvrnuo na to da princip podjele vlasti treba da bude praćen jednim drugim, takođe veoma značajnim ustavno - pravnim institutom, a to je uzajamna kontrola i ravnoteža.
- Mi to nijesmo postigli, jer smo od Tužilaštva napravili četvrtu granu vlasti, što je deplasirana pozicija i što nije rješenje iz uporedne pravne prakse posebno razvijenih demokratskih država - dodao je Pažin.
Govoreći o izboru glavnog specijalnog tužioca, Pažin je naveo da bi bilo jako neprofesionalno kada bi prejudicirao pravni stav o kome tek treba da odlučuje Tužilački savjet.
- Da li vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca može da predloži odgovarajuće rješenje Tužilačkom savjetu, sami ste rekli da formalno pravno može, a da li politički treba, opet vi možete da odgovorite na to pitanje -kazao je Pažin obraćajući se Bulatoviću. Pažin je ponovio da nije saglasan sa onima koji tvrde da je neustavan mandat predjsednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
- Ustavni amandmani koji kažu da niko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika Vrhovnog suda moraju biti tumačeni sa svim drugim odredbama tih istih Ustavnih amandmana, a ti Ustavni amandmani uvode nadležnost Sudskog savjeta prvi put za izbor predsjednika Vrhovnog suda - objasnio je Pažin.
On je kazao da pravna teorija relevantnih autora pravi razliku da li se radi o svršenim, ili nesvršenim činjenicama.
- Taj model izbora predsjednika Vrhovnog suda na predlog tri predsjednika je svršena činjenica, njega više nema u pravnom poretku. Postoji samo model izbora od strane Sudskog savjeta. Stoga je ovo drugi mandat Medenice, a ne treći - rekao je Pažin.
On je dodao da nema dilemu da nadležno tužilaštvo treba blagovremeno da odgovori na svaku krivičnu prijavu, bilo da ona dolazi od građana, ili nekog drugog subjekta.
- Rekao sam, u pravu ste kada izražavate nezadovoljstvo što se po vašim krivičnim prijavama ne postupa, ili su one u fazi izviđaja - naveo je Pažin obraćajući se Raduloviću. On je dodao da to stanje neizvjesnosti nikome ne može donijeti ništa dobro.
