Ona je, na predstavljanju Nacrta master plana za integralni program monitoringa obalnog područja, ocijenila da su postojeći zagađivači već evidentirani kao postojeća i latentna opasnost za stanje morskog ekosistema i vode.
Nacrt master plana, koji je predstavljen u Podgorici, urađen je u okviru projekta koji je vodio italijanski tim sa Univerziteta u Bolonji, javlja agencija MINA.
Pejović je pojasnila da realizuju monitoring program za kontrolu kvaliteta vode za kupanje i da ne postoji šansa da se pojavi problem koji Institut za biologiju mora ne bi mogao registrovati.
»Kao i prošle, i ove godine sve plaže koje zadovoljavaju kvalitet neće imati probleme u radu. Mi smo Vladi poslali informaciju o stanju morskog ekosistema. Generalna informacija je da nema novih degradacija i novih problema«, kazala je ona.
Prema njenim riječima, kroz projekat koji realizuju sa kolegama iz Italije mapiraće zone koje mogu biti ugrožene. »Neka od tih područja su Bokokotorski zaliv i dio južnih obala, koja moraju biti pod posebnim sistemom zaštite«.
Pejović je najavila da će i ove godine biti objavljivani podaci o kvalitetu vode na kupalištima.
»Kontrolu kvaliteta vode ne vrše institucije u okviru sistema zaštite životne sredine. S obzirom da mi pratimo morski ekosistem, upućeni smo u stanje vode. Tender za ispitivanje kvaliteta morske vode sprovodi Morsko dobro. Nažalost, postoji praksa zadnjih godina da tenderi ne uspijevaju da se realizuju na vrijeme, zbog složenih i problematičnih zakonskih procedura«, precizirala je ona.
Pejović smatra da je, ipak, ono što se sada dešava je dovoljno da bude opomena sistemu da se traže bolja rešenja.
»To mora biti javna usluga i u zakonskim i podzakonskim aktima treba biti tretirana kao poseban program, koji ne može da podliježe tenderima. Podatke o kvalitetu vode imaćemo zahvaljujući programu koji Agencija realizuje sa Institutom za biologiju mora«, rekla je ona.
Prema njenim riječima, od 15. maja do 4. oktobra biće uzorkovano više od hiljadu lokacija da bi se znalo kakav je kvalitet morske vode za kupanje.
Pejović je naglasila da najveći problem u Crnoj Gori postoji u sektoru kvaliteta voda.
»I to zbog činjenice da naš sistem nije do kraja integrisao direktivu za vode i da nijesmo do kraja uspjeli da pripremimo sistem za specifične analize koje su neophodne da bi imali jednu zaokruženu sliku parametara«, dodala je ona.
Pejović se nada da će sada sa dodatnim parametrima „osvježiti informisanost Vlade u odnosu na stanje životne sredine“.
Koordinator naučnog dijela projekta, profesor Nađa Pinardi, objasnila je da je cilj projekta da se objedine svi rezultati i obezbijedi izgradnja nacionalnog sistema za praćenje stanja životne sredine.
»Agencija za zaštitu živone sredine u ovom zahtjevnom poslu sarađuje sa svim relevantnim nacionalnim institucijama, kao što su Hidrometeorološki zavod, Institut za biologiju mora i Centar za ekotoksikološka istraživanja. Cilj je da se nadogradi postojeća baza podataka, kako bi ona bila u funkciji što kvalitetnijeg informisanja o stanju životne sredine«, naglasila je Pinardi.
Savjetnik ministra održivog razvoja i turizma, Jelena Knežević, ocijenila je da naučni podaci često ostanu neiskorišćeni i da se određene mjere i politike zasnivaju na paušalnim ocjenama.
»Pravi pristup je onaj koji naučne analize stavlja u funkciju pravilnog donošenja odluka i kreiranje politika. Podaci koje ćemo dobiti iz ovog projekta pomoći ćeće prilikom planiranja«, zaključila je ona.
