Flourish je mobilna aplikacija koja razvija emocionalnu inteligenciju na efikasan, brz i finansijski pristupačan način, omogućavajući njenim korisnicima da budu srećniji, zdraviji i uspješniji.
Jasna Pejović, izvršna direktorka kompanije Flourish i kompanije DigitalBee, u razgovoru za Portal Analitika napominje da je emocionalna inteligencija u direktnoj vezi sa našim osjećajem sreće, zadovoljstva, psihofizičkim zdravljem, zapošljivošću i visinom zarade
„Ali njene komponente kao što su: samopouzdanje, upravljanje stresom, kreativnost, prilagodljivost, realistični optimizam, empatija, komunikacija, sposobnost rješavanja konflikata, liderstvo, sposobnost gradjenja timova , nije lako razvijati. Treba vam puno vremena i novca. To je bila motivacija da napravimo digitalnog trenera za razvoj emocionalne inteligencije koji će biti dostupan velikom broju ljudi“, ističe Pejović.
Startup ima veliku mogućnost rasta na globalnom tržištu
Put od ideje do komercijalizacije ovakvog rješenja je, kaže, trajao skoro tri godine.
Flourish je, napominje naša sagovornica, jedino rješenje u svijetu koje razvija emocionalnu inteligenciju, koje je dio UNDP kataloga preporučenih rješenja.
„U junu ove godine završen je prvi dio naučnog istraživanja kojim je dokazano da Flourish razvija emocionalnu inteligenciju i to već nakon 30 dana korišćenja. Ipak najuspješnije se osjećamo kada nam se klijenti, bilo kompanije, bilo pojedinci, jave i kažu da im Flourish pomaže i mijenja život na bolje“, napominje Pejović.
Osvrnuvši se na startup zajednicu u Crnoj Gori, Pejović kaže da je startup preduzeće koje ima veliku mogućnost rasta na globalnom tržištu.
Najčešće su to, dodaje, digitalni proizvodi i usluge, zato što se putem interneta i online prodavnica lakše mogu plasirati i nema proizvodnje fizičkog proizvoda.
„Najveći benefit iz moje perspektive je vezan za prelijep osjećaj samoaktuelizacije, jer imate priliku da gledate kako vaša ideja raste, prevazilazi vas same i postaje opipljiva, korišćena u cijelom svijetu. Jako mali broj startup-ova postigne veliki finansijski uspjeh, pogotovo brzo, tako da ovo ne smije biti primarna motivacija za onoga ko pokreće startup“, objašnjava Pejović.
Ukazuje da više od 90% startup ideja propadne u prvoj godini otkako je startup formiran, jer postoje brojni izazovi vezani za razvoj startup-a, kao što su: formiranje tima koji dijeli zajedničku viziju i koji je spreman da radi jako puno, bez adekvatne finansijske nadoknade, očuvanje motivacije na putu od ideje do realizacije, pronalaženje finansija za razvoj.
Crnogorska startup zajednica još u začetku
Startup zajednica je, ističe Pejović, i dalje u začetku u Crnoj Gori, ali postoje mehanizmi podrške startup zajednici kroz Fond za Inovacije, Ministarstvo ekonomskog razvoja i predakceleratorske programe.
„Flourish tim je koristio i koristi ove mehanizme podrške. Naučno istraživanje koje radimo sa Univerzitetom Crne Gore se sprovodi zahvaljujući podršci Fonda za Inovacije kroz kolaborativni grant. Prije dvije godine, u Crnoj Gori je formiran Digital Den, startup program dizajniran da pomogne novim startapima da postignu uspjeh. Digital Den pruža tehnološku i pravnu podršku, mentorstva, obuke, konsultantske usluga i pomoć u pronalasku investicije. Digital Den je naš partner u realizaciji Flourish-a i prva investicija u Flourish je upravo realizovana zahvaljujući ovom partnerstvu“, navodi Pejović.
Sagovornica Analitike iskustvo u oblasti ženskog preduzetništva ima iz dvije perspektive. Prva je iz uloge suosnivačice tri preduzeća u većinskom vlasništvu žena, pri čemu je izvršna direktorka dva od njih, preduzeća DigitalBee i Flourish.
Druga je, kako nam je kazala, iz perspektive mentorke ženama preduzetnicama kroz programe “AWE-Akademija za žene preduzetnice”, ali i mentorke brojnim startup preduzećima iz regiona, koje vode žene.
„Iz svih ovih iskustava primjećujem da u poslovnoj klimi Crne Gore postoje brojni podsticaji za žene preduzetnice, od onih edukativnih, do konkretnih finansijskih“, smatra Pejović.
Postoji prostor za rast ženskog preduzetništva
Sa druge strane, kako ističe, da biste iskoristili ove podsticaje morate biti digitalno pismeni, pratiti tokove informacija i biti spretni u pisanju prijava na konkurse.
„Prema podacima Uprave prihoda i carina, početkom 2022.godine poslovalo je 8,462 privredna društva (24.45%) u većinskom ženskom vlasništvu koja su zapošljavala 20,376 radnika. Posmatrano po sektoru poslovanja, žene su najčešće vlasnice kompanija koje posluju u sektoru trgovine (27,4%) zatim u sektoru stručne, naučne i tehničke djelatnosti (17,5%), sektoru usluga smještaja i ishrane (11%). Iz ovih brojki je jasno da postoji prostor za rast ženskog preduzetništva“, naglašava sagovornica Analitike.
Pejović je od juna ove godine predsjednica Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo u Privrednoj Komori Crne Gore, što joj, kako kaže, daje mogućnost još boljeg uvida u ovu temu, ali i priliku da pruži lični doprinos razvoju ženskog preduzetništva.
„Voljela bih da u budućnosti vidim više žena preduzetnica u oblastima digitalnog, prvenstveno startup-ovima, je ove vrste usluga imaju veoma visoku mogućnost ekspanzije i na druga tržišta“, smatra Pejović.
Iz neuspjeha se uči, oni su dio puta ka cilju
Kaže da je u Crnoj Gori, pa i regionu, jedna od najvećih prepreka za razvoj preduzetništva kultura u kojoj se neuspjeh ne prašta.
„Ovo mnoge potencijalne preduzetnike sprečava da pokušaju, jer ako ne pokušate pokrenuti svoj biznis, ne možete ni propasti u njemu. A iz neuspjeha se uči i treba ga gledati kao dio puta ka cilju“, poručuje Pejović.
Nedostatak početnog kapitala, komplikovana birokratija i strah od nepoznatog ili neuspjeha su, smatra Pejović, prvi izazovi koje preduzetnik mora savladati.
„A za ženu koja kreće na preduzetnički put, uz sve ove izazove treba dodati predrasude i tradicionalnu ulogu žene u kojoj je briga o domaćinstvu i djeci većinom njena“, dodaje Pejović.
Preduzetnički put, ističe sagovornica Analitike, nije za svakoga i ne treba svi da postanu preduzetnici, ali je, kako dodaje, šteta da neko svoje snove i potencijal ne realizuje zbog nedostatka podrške i predrasuda.
„Možda neka buduća preduzetnica čita ovaj članak i ja je ohrabrujem da svoju ideju stavi na papir, da počne da razgovara o njoj, da istražuje tržište, da napravi prve korake, imajući na umu misao da kada nešto jako želiš i marljivo radiš na tome, rezultati će sigurno doći. I dodatno, udružite se. Stara poslovica kaže „Ako želite da idete brzo, idite sami. Ako želite da stignete daleko, idite u društvu“, poručuje Pejović.
Ovo je, kaže, i sama iskusila nakon što se njena prijateljica Valentina Radulović odlučila da skupa nastave da grade prvo preduzeće koje sam osnovala - DigitalBee.
„Našim udruženim snagama nastala je i obrazovna ustanova za odrasle DigitalBee Edu, kao i startup Flourish. Možete me pronaći i povezati se sa mnom na LinkedIn mreži gdje dijelim svoja iskustva u preduzetničkom i startup svijetu LinkedIn Jasna Pejović“, zaključuje Pejović.
