Prioriteti rada nove vlade veoma su teško ostvarivi kako zbog upitne stabilnosti izvršne vlasti i podrške poslanika, tako i činjenice da godina dana, koliko je predviđeno njeno trajanje, nije dovoljan vremenski period za ozbiljan rad na ključnim reformskim procesima, ocijenio je za Pobjedu programski menadžer Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Marko Pejović.
Podsjetio je da nova vlada prvobitno mora izvršiti reorganizaciju i prilagođavanje sa 12 na 18 ministarstava, zbog čega brine što se uopšte može postići u planiranom periodu njenog funkcionisanja.
''Dakle, ekspoze mandatara Dritana Abazovića izgleda kao nerealan spisak želja koji je postavljen preambiciozno, a koji se u najvećem dijelu tiče i zavisi od zakonodavne vlasti'' istakao je Pejović.
Među prioritetima rada izvršne vlasti Abazović je, između ostalog, naveo dogovor oko izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija, uspostavljanje odgovornih institucija i organa, usklađivanje zakonske regulative sa standardima EK, izbornu reformu, nastavak borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, obnovu i prilagođavanje pregovaračke strukture novoj EU metodologiji proširenja.
Pejović smatra da takva struktura predstavlja nastavak prethodno započete prakse gdje se ekspozeima obuhvataju sva važna pitanja i oblasti kako se u javnosti ne bi postavilo pitanje isključenosti određene oblasti.
''Dok se, sa druge strane, izostavljanjem pokazatelja uspješnosti za ostvarenost ciljeva teži izbjegavanju odgovornosti za sve ono što je predstavljeno u ekspozeu'' ocijenio je.
Smatra da će nova vlada biti suočena sa velikim brojem izazova kojih se ekspoze jedva dotiče.
''S tim u vezi, neophodnost vraćanja povjerenja u institucije je ključna jer rezultati istraživanja koje Cedem sprovodi ukazuju da je povjerenje u političke institucije na najnižem mogućem nivou od 2007. godine'' naveo je Pejović.
Drugi izazov, kako je rekao, je izostanak implementacije zakonskih i podzakonskih rješenja, te strateških akata u gotovo svim oblastima.
''Jednostavno, i domaća i međunarodna javnost očekuje da normativni propisi ne budu više samo mrtvo slovo na papiru. Treći izazov je smanjenje društvene polarizacije i tenzija u kojima se nalazi Crna Gora. Na kraju, poseban izazov će biti održavanje javnih finansija zbog efekata odluka prethodne vlade i globalne krize'' naglasio je Pejović.
Komentarišući ciljeve poput izbora nosilaca pravosudnih funkcija koji neće zavisiti od izvršne, već od zakonodavne vlasti, Pejović je podsjetio da Ustav precizno definiše to pitanje propisujući da u prvom glasanju dvotrećinskom, odnosno drugom glasanju tropetinskom većinom svih poslanika, Skupština bira i razrješava sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
''S obzirom da ovu vladu podržava 46 poslanika, onda ovo nije pitanje konsenzusa parlamentarne većine, već i opozicije u ovoj političkoj konstelaciji. Čak i da parlamentarna većina postigne konsenzus oko ovih ključnih pravosudnih funkcija, što nije nemoguće, ali prvenstveno zavisi od DPS poslanika, postavlja se pitanje koji poslanici iz DF-a i Demokrata će podržati takav izbor kako bi se ovi prioriteti ostvarili '', kazao je Pejović.
Znajući kakav je odnos opozicije prema novoj parlamentarnoj većini, dodao je, izvjesno je da ne možemo očekivati podršku najmanje tri petine svih poslanika za izbor nosilaca ključnih pravosudnih funkcija.
Dvotrećinska većina za pitanja od nacionalnog interesa je iznuđeno rješenje
Pejović je istakao i da je odredba iz Sporazuma o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima da će se pitanja od nacionalnog interesa donositi dvotrećinskom većinom na Vladi vješto iznuđeno rješenje od strane gotovo svih političkih partija koje će biti dio nove vlade, a naušrtb SNP-a.
''Opštepoznato je da su svi konstituenti buduće vlasti, izuzev SNP-a, protiv temeljnog ugovora koji nije u skladu sa Ustavom, regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“ uopšte i popisa u toku veoma izražene društvene polarizacije i tenzija'', podsjetio je Pejović.
Zbog toga je, dodao je, teško očekivati da će manjinska vlada adresirati ova pitanja kako bi to odgovaralo SNP-u, što već sada otvara prostor za uslovljavanja ove stranke.
''Ovakva pitanja i uslovljavanja oko njih dodatno ugrožavaju reformski proces, ako se uzme u obzir najavljeni period trajanja manjinske vlade. Nažalost, to je i posljedica udovoljavanja različitim partijskim interesima po svaku cijenu'', istakao je Pejović.
