U Crnoj Gori građani nijesu dovoljno informisani o bezbjednosti hrane, higijene u procesima proizvodnje i pravilnog skladištenja namirnica, što doprinosi njihovoj kontaminaciji i razvoju bakterija koje uzrokuju mnoge infekcije i bolesti, saopštila je Spec.sci eksperimentalne biologije i biotehnologije i magistrand Bojana Peković za Gradski portal.
“Jedan od najčešćih uzročnika bolesti i infekcija koje se prenose hranom je stafilokok (Staphylococcus aureus), a simptomi su mučnina, grčevi u stomaku i povraćanje. Salmoneloze uzrokuju bakterije iz roda Salmonella, koje se prenose hranom životinjskog porijekla. Kod osoba sa oslabljenim imunitetom može doći do komplikacija u vidu prelaska mikroorganizama u krv, što se zove septikemija”, navela je Peković.
Ona je ukazala da su brojni razlozi koji doprinose razvoju mikroorganizama, odnosno kontaminaciji hrane, pri čemu čuvanje i skladištenje namirnica imaju važnu ulogu.
“Kako bi se spriječio razvoj bakterija, važno je pravilno čuvanje namirnica. Na primjer, ne smije se ostavljati kuvana hrana na sobnoj temperaturi duže od dva sata. Zatim, sve sirove i termički obrađene namirnice, naročito one koje su sklone kvarenju, treba čuvati u frižideru na temperaturi do 5ºC. Razlog je što niža temperatura usporava prirodne enzimske procese, ali je bitno voditi računa i o higijeni frižidera. Zamrznute namirnice treba otapati na temperaturi frižidera, i ne smijemo čuvati namirnice dugo vremena, čak ni u frižideru”, upozorava Peković.
Naglašava da posebno treba voditi računa o čuvanju mliječnih proizvoda, kao i o namirnicama koje su podložnije za razvoj bakterija.
“Tu spadaju sirove namirnice životinjskog porijekla, kao što su: svježe meso, jaja, nepasterizovano mlijeko i mliječni proizvodi koji predstavljaju izrazito povoljnu sredinu za razmnožavanje bakterija”, kazala je Peković.
Iako ishrana bogata voćem i povrćem omogućava dobro zdravlje i uprkos brojnim prednostima, kako dodaje, njihova mikrobiološka bezbjednost u posljednje vrijeme je često tema brojnih istraživanja.
“Potvrđeno je da su naročito salate od svježeg rezanog voća i povrća sredstvo prenošenja patogenih mikroorganizama, a problem je u sirovoj konzumaciji. Pranjem može da se smanji broj mikroorganizama, ali ne i da se potpuno uništi. Važan faktor je i kvalitet vode koji se koristi za zalivanje biljaka, kao i vrsta đubriva, jer prirodno đubrivo koje je svježe, može imati puno patogenih mikroorganizama”, rekla je Peković.
Kako bi se izbjeglo prenošenje infekcija hranom, razvoj bakterija i potencijalnih bolesti, Peković navodi niz savjeta, među kojima su održavanje čistih radnih površina, pribora i posuđa koje se koristi za pripremu hrane, kao i redovna higijena ruku.
Istraživanja su, kaže, pokazala da kuvanje na temperaturi iznad 70ºC uništava bakterije u roku od 30 sekundi, čak i kada je koncentracija prisutnih mikroorganizama izuzetno visoka.
“Preporučljivo je kuvati hranu, posebno meso, jaja, ribu i morkse plodove. Važno je da sokovi koji se ispuštaju iz termički obrađenog mesa budu bistri, nikako crveni ili ružičasti. Mora se upotrebljavati higijenski ispravna voda za pripremu hrane. Prilikom kupovine, birati svježe namirnice i ne čuvati ih dugo vremena. Svježe voće i povrće temeljno oprati prije konzumiranja, i naravno, obratiti pažnju na rok trajanja namirnica”, poručila je Peković.
