Govoreći o rekonstrukciji Vlade, kaže da je to u suštini želja za promjenom političkih odnosa u izvršnoj vlasti.
“Sa jedne strane, imamo zahtjev za formiranjem nove Vlade, a da je postojeća u mandatu. Obaranje Vlade bilo bi politički preskupo za bilo koga ko bi to uradio iz redova sadašnje vlasti. Nisam vidio da je bilo ko ponudio neki konkretan set mjera šta bi u izvršnom smislu značilo novo rukovodstvo države. Sa druge strane, opozicija opet ne razumije da treba da prođe kroz fazu introspekcije, a dobila je poklon nove vlasti da ostane u političkom životu”, poručio je Perić.
Klasična borba za moć unutar vlasti
Komentarišući da li bi povratak Demokratskog fronta u Skupštinu mogao da znači opstanak Vlade premijera Zdravka Krivokapića, navodi da je najbolja ona politika koje je predvidiva i javna.
“Nijedan od političkih subjekata neće ići ka izborima jer nije siguran u svoju poziciju. Sa druge strane, pregovori oko rekonstrukcije Vlade će potrajati. Prilično sam siguran da izbora neće biti u narednih pet, šest mjeseci”, rekao je Perić.
Riječ je, dodaje, o klasičnoj političkoj borbi za moć.
“Premijer je čovjek izrazite političke ambicije iako se predstavlja drugačije, što je legitimno. Sa druge strane, opozicija nema kredibilitet da kritikuje ekonomske probleme koje je sama produkovala”, saopštio je Perić.
Komentarišući posjetu premijeraBeogradu, navodi da su razmijenjeni određeni signali, ali da ključne teme nijesu otvorene.
“Bila je više kurtoazna poruka da se otvorio dijalog. S obzirom na to da je Krivokapić išao u Srbiju sa prilično rovitom situacijom u Crnoj Gori, on je u svojim gabaritima radio to što je mogao. Sa druge strane, imali smo signale koje su mediji tumačili na različite načine, svaki detalj se posmatrao”, kazao je Perić.
Smatra da je izvinjenje premijerke Ane Brnabić, zbog dočeka Krivokapića na beogradskom aerodromu,izgledalo kao da ima sadržaj, ali ne i suštinu.”
“Poruka nije bila ohrabrujuća u smislu da ćemo imati otvoreno suočavanje sa onim što je problem između dvije države, a to je gdje se završava saradnja i kada počinje uticaj. Ta tema je preskočena”, rekao je Perić.
Pitanje je, dodaje, koliki su dometi takve posjete.
“Ako otvoreno ne govorite o pitanjima koja opterećuju obje zemlje, ne rješavate ih, onda je ta posjeta ostala na nivou signala”, kaže Perić.
Neizručenje Marovića opterećuje odnose
Navodi i da to što Srbija, iako je obavezna, Crnoj Gori još nije izručila Svetozara Marovića opterećuje odnose dvije države.
“U kojoj mjeri i koliko neko to dramatično doživljava, to je druga stvar. Zašto se jedna pravna situacija ne razrješava, a može vrlo jednostavno, da li Marović ima keca u rukavu na koji neko računa hipotetički”, rekao je Perić.
Sa druge strane, kaže, može biti jasna poruka koliki prioritet se pridaje zahtjevu druge zemlje.
“Kada govorimo o srpsko-crnogorskim odnosima, moramo da razumijemo da je politika, posebno ona koja se odnosi na geostrategiju, takva da veći uvijek nastoji da ima svoj uticaj van granica. Ono što je problem je nezaokruživanje zajednice. Onog trenutka kada otvorite prostor unutar jednog društva za uticaj sa strane, tada ste u problemu i ne možete prebacivati odgovornost na drugog”, rekao je Perić.
Crna Gora nije uspjela da zaokruži sebe kao cjelinu
Naglašava da Crna Gora nije uspjela, na nivou kulturne, a kasnije operativne politike, da zaokruži sebe kao cjelinu.
“Crna Gora je članica NATO-a i odatle proističu određene obaveze, ali i prava i geostrateška sigurnost. Moramo da budemo svjesni kolika je naša snaga i da li je nama mjesto da određujemo geostrateške odnose na globalnom nivou. Naše je da znamo gdje je naš brod privezan, u kom pravcu idemo, a to bi trebala da bude prozapadna orijentacija, da znamo da savezništva ne možemo mijenjati na svakih godinu i da znamo šta proističe iz tih savezništava da bi mogli crpiti određena prava”, poručio je Perić.
