Podsjeća da se CANU, nakon dugogodišnjeg tihovanja, oglasio povodom dokumenta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju, u kome sugerišu uslove koje Zagreb treba da postavi Crnoj Gori i drugim zemljama regije tokom njihovih pregovora o pridruživanju EU.
“Oglasili su se poslije toliko vremena. Prosto čovjek da ih žali, jer su ljudi bez moralnog i stručnog integriteta. Uvijek su ćutali na devastaciju crnogorske kulture i neprekidne napade sekte koju predstavlja strana vjerska organizacija, na krađu kulturne baštine, materijalnog i duhovnog bogatstva. Vi ćutite. Najednom se pojavite kada je stiglo pismo iz Hrvatske. Hrvati imaju pravo da traže ono što je njihovo, ne uzimaju ono što je naše”, kazao je Perović.
Sramno ćutanje Akademije devedesetih godina, kako je kazao, odjekivalo je jače nego svi topovi oko Dubrovnika.
“Dugo vremena su bili tužni jer im niko nije javio da je Staljin umro. Većina, čast izuzecima i ljudima od integriteta. Možete biti dobar naučnik, ali “Dobar junak da je čovjek tak'i”. Poslije su živnuli, kada se pojavio “veliki vođa sa suncem u kosi”. Tada su svoje snove o Velikoj Rusiji zamijenili novima o Velikoj Srbiji. Provodili su vrijeme u tihovanju”, dodaje Perović.
Zaštititi crnogorsko kulturno nasljeđe
“Mi jesmo mali, možda najmanji u Evropi, ali moramo da istaknemo ono po čemu smo značajni i ono što vrijedi i da prestanemo da bježimo od sebe, da istinu o sebi sami otkrijemo”, kazao je Perović citirajući akademika Pavla Mijovića.
Prisutna je, kako kaže, nebriga prema crnogorskom kulturnom nasljeđu.
“Danas bi trećina Crne Gore mogla da živi od naših lokaliteta. A mi smo posred Duklje posadili prugu, ljudi ne znaju preko čega se voze. Zabetonirali smo Teutin grad u Risnu, a onda treba da dođu Poljaci i Amerikanci da nam otkriju šta imamo od bogatstva. U Nikšiću su bagerima krenuli da istražuju Crvenu stijenu, trideset hiljada godina stare civilizacijske prve naseobine. To je isto kao da uzmete knjigu, isječete je makazama i date nekome da je sastavi”, zaključuje Perović.
