Svijet

Pet izbora koji će oblikovati globalni poredak u 2024.

Iduće godine pola će svijeta izaći na birališta, uključujući tridesetak zemalja koje će birati predsjednika

Pet izbora koji će oblikovati globalni poredak u 2024. Foto: EPA
AJBIzvor

Vraća li se Donald Tramp? Hoće li se neko u Rusiji usuditi izazvati Vladimira Putina?

Iduće godine pola svijeta će izaći na birališta, uključujući tridesetak zemalja koje će birati predsjednika. Ovo je, prema analizi AFP-a, pet izbora na koje treba obratiti pažnju:

Tramp-Bajden repriza

Desetine miliona Amerikanaca u novembru će birati 60. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, a po svemu sudeći snage će ponovo odmjeriti sadašnji predsjednik Džo Bajden i bivši Donald Tramp.

Odnese li pobjedu, Bajden će obnašati dužnost predsjednika do 86. godine starosti. Anketa za anketom pokazuje da većina birača misli da je prestar da bi bio vrhovni komandant, iako je Tramp samo četiri godine mlađi.

Čini se da će dezinformacije biti obilježje kampanje i podsjetnik na prošle izbore kada su Trampove pristalice šle u američki Kapitol pokušavajući da zaustave potvrdu Bajdenove pobjede.

Prije revanša s Bajdenom, Tramp mora osvojiti nominaciju republikanske stranke i u toj trci jefavorit uprkos višestrukim suđenjima koja mu vise nad glavom.

Još šest Putinovih godina?

Vladimir Putin ruski je čelnik posljednje 23 godine, a 2020. je izmijenio ustav tako da može ostati na vlasti do 2036, što bi značilo da bi mogao vladati duže od Staljina.

S obzirom da je rat u Ukrajini iskoristio kako bi pritvorio i ućutkao protivnike, male su šanse da će mu se iko prepriječiti na putu do novog šestogodišnjeg mandata. Iako to još nije objavio, svi očekuju da će se kandidovati. 

Njegov bivši protivkandidat Aleksej Navalni služi 19-godišnju zatvorsku kaznu, a svoju kandidaturu najavio je ukrajinski ratni veteran i nacionalistički bloger Igor Girkin, ali je i on zatvoren i to na neodređeno vrijeme.

Evropski ispit za populiste

Više od 400 miliona birača iz 27 zemalja Evropske unije biraće 720 članova Evropskog parlamenta u junu.

Desničarski kandidati ohrabreni su pobjedama euroskeptika Gerta Vildersa na izborima u Holandiji i prošlogodišnjeg trijumfa italijanske premijerke Đorđe Meloni.

Pozdravljajući Vildersovu pobjedu, francuski krajnje desničarski zastupnik u Evropskom parlamentu Jordan Bardela napisao je na Facebooku: “Dajte nam taj jun”

Najveći izbori

Gotovo milijardu Indijaca glasaće u aprilu i maju na izborima gdje premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička stranka BJP traže treći mandat.

Modijeva politička karijera i uspjeh temeljili su se na podršci indijskih Hindusa te, kako kažu kritičari, raspirivanju neprijateljstva prema velikoj muslimanskoj manjini u zemlji. Uprkos gušenju građanskih sloboda, Modi ulazi u izbore kao jasan favorit, a njegovi pristaše mu pripisuju zasluge za jačanje položaja Indije na globalnoj sceni.

Indija je u avgustu postala tek četvrta nacija koja je spustila bespilotnu letilicu na Mjesec nakon Rusije, SAD-a i Kine, a planira poslati čovjeka na Mjesec do 2040. godine.

Prva meksička predsjednica?

Bivša gradonačelnica Meksica Klaudija Šejnbaum kandidovala se u ime stranke Morena aktuelnog predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora koji nema pravo na novi mandat.

Njena suparnica Šočitl Galvez izabrana je da predstavlja opozicinu koaliciju Široki front za Meksiko. Odnese li ijedna od njih pobjedu, postaće prva predsjednicom te zemlje sa tradicijom mačizma.

U trku se nedavno uključio i mladi guverner države Nuevo Leon, Samuel Garcia. Ankete pokazuju da je Šejnbaum favorit.

Portal Analitika