Nije dovoljno da popis stanovništva bude odgođen mjesec dana. Ukoliko bi trebao nešto dodatno preporučiti onda je to na tragu one stare demokratske prakse da se svakoj vladi da barem 100 dana mira da pokaže u kojoj mjeri respektira vlastita predizborna obećanja i najave prilikom imenovanja. Pretpostavljam da bi možda trebalo proći barem tih 100 dana kako bi Vlada dobila zamah i počela operativno raditi, a onda pristupiti tom ozbiljnom poslu koji se zove popis stanovništva, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV.
„Mislim da se u tom periodu svi zainteresirani mogu dogovoriti. Može se tehnički operativno popis bolje pripremiti, a pretpostavljam da bi dio političkih sumnji i nesuglasica na taj način bio otklonjen. Drago mi je da je jedna vrsta preporuke koju sam ja iskazao plenarnim amandmanom pala na plodno tlo u Crnoj Gori. Dobro je da je premijer Milojko Spajić uzeo u obzir i da je predložio odgodu popisa na mjesec dana i otvorio razgovore sa strankama u Parlamentu i nevladinim sektorom, kako bi se spriječila dalja polarizacija društva“, ističe Picula.
Upitan da li organizovanje protesta zbog popisa može uticati da se ispune uslovi dijela građana i opozicije, odgovara da je on poželjan u demokratiji.
„Hoće li opozicija promijeniti svoje mišljenje ovisi o rezultatu komunikacije između njih i vlasti. Ne želim spekulirati da li će oni ostati pri odluci o bojkotu popisa. Oni pregovaraju sa premijerom Spajićem, ali bi bilo dobro doista kada bi premijer na ovom prvom ozbiljnom testu pokazao da uvažava jedan dio opravdanih zahtjeva javnosti i opozicije. To bi bio dobar početak rada na drugim reformskim zahtjevima koji moraju promijeniti mnogo toga u državi“, kaže Picula.
Ističe da treba pozdraviti činjenicu da je Crna Gora dobila novu Vladu nakon 14 mjeseci trajanja tzv. tehničke vlade Dritana Abazovića koja je odavno izgubila povjerenje Parlamenta.
„Od izbora u junu prošlo je dosta vremena i kao u mnogim demokracijama sastavljanje koalicijske vlade nije lagan posao. Ovaj pregovarački proces je imao svoje uspone i padove. U jednom trenutku je izgledalo da će Crna Gora dobiti nešto drugačiju vladu, drugačijeg političkog profila, međutim, negdje nakon dva i po mjeseca postalo je jasno da pregovarački tok ide u nekom drugom pravcu“, navodi Picula.
Dobili smo, kaže, Vladu koja je sastavljena od različitih koalicijskih partnera.
„Sastav nove vlade je na oko inkluzivan jer su i neke manjinske partije pristale biti njen dio, ali pravu ocjenu kakva je to zapravo vlada pokazaće vrijeme i ono što je najvažnije suočavanje sa realnim problemima Crne Gore koji su se nažalost gomilali godinama“, smatra Picula.
Vlada premijera Spajića je koalicijski mozaična i ono što je kuriozitet, naglašava, ima formalno vodeću stranku koja u nazivu jako žuri u Evropsku uniju.
„Riječ je o pokretu Evropa sad dok ključnu podršku u Parlamentu ima od formacije koja je izrazito proruska i prosrpska, odnosno njezini čelnici i ne kriju jednu takvu orjentaciju. Vidjećemo da li se radi o jednoj protiurječnosti koju će biti operativno teško pomiriti ili naravno da se sastavni djelovi ove vlade i ne razlikuju toliko u poimanju u kom pravcu treba ići Crna Gora. Vrijeme će brzo pokazati kakav je politički kapacitet ove vlade”, dodaje Picula.
Predstavnici hrvatske i bošnjačke zajednici postavili su se, kaže, principijelno nakon Spajićevog zaokreta u pregovorima kada je odustao od formiranja većine koju ne bi činile prosrpske i proruske stranke.
„Neki politički predstavnici albanske zajednice u Crnoj Gori očito imaju neke druge kalkulacije. Kažem Vlada je na oko inkuzivna jer ima predstavnike nekih manjinskih zajednice, ali ne i sve što je bila početna ambicija gospodina Spajića. Koliko će to uticati na samu inkluzivnost u praksi to ćemo vidjeti“, kaže Picula.
Vrijeme će pokazaće, naglašava, kakav će biti efekt 44. vlade pred kojom je dosta ozbiljnih problema.
„Nažalost, znamo da je Crna Gora prethodnih godina propuštala neke prilike kada je riječ o politici proširenja iako ona jest formalno predvodnica te politike. Ova vlada je produkt različitih uticaja pa i pritisaka. Međutim, to je sada volja premijera Spajića koji mora pokazati da je sa ovom parlamentarnom većinom i sa ovakvom vladom u stanju ispuniti ono što je najavio u svom ekspozeu”, kaže on.
Picula pretpostavlja da će NATO iskazati određeni oprez i najavljuje da vjerovatno doći do komunikacije unutar članica alijanse jer se Mandić nalazi na čelu Skupštine, čime je i član Savjeta za nacionalnu bezbjednosti. Na pitanje da li to može da utiče na odnose Crne Gore sa NATO-om, Picula odgovara da je odgovornost i na Mandiću.
„U ovom trenutku teško mi je pretpostaviti na koji način će ta suradnja teći dalje. Mandić je član Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Očekuje se da Crna Gora postane članica EU nakon uspješnih pregovora, ali da ostane doista odlučan i privržen član NATO saveza“, navodi Picula.
Crnogorski političari koji vrše vlast, dodaje, moraju voditi računa o interesima građana.
„Ne treba biti naivan, Beograd pokazuje jednu kontinuiranu ambiciju da utiče na politička zbivanja u Crnoj Gori i nemam dvojbi da će se to nastaviti. Posebno u ovo vrijeme kada je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pod ozbiljnim pritiskom kako od dobrog dijela domaće javnosti, tako i iz inozemstva. Sada je raspisao izbore, kampanja u Srbiji je u punom toku i čini mi se da, kada govorimo o odnosima Beograda i Podgorice, mislim da će pritisci iz Beograda rasti u onoj mjeri u kojoj Vučić bude pod pritiskom zapada da prizna Kosovo, odnosno da uvede sankcije Rusiji“, smatra Picula.
Tada će, kaže, Vučić tražiti određenu kompenzaciju.
„Da li će očekivati kompezacije u Bosni i Hercegovini ili možda dodatne koncesije u Crnoj Gori to ćemo naravno pratiti. Ali crnogorska politika mora pokazati rezistentnost i otpor takvim ambicijama. Ja spadam u onu kategoriju ljudi koji se bave politikom koji će učiniti sve da ne dođe do nikakve kompenzacije na štetu suvereniteta Crne Gore i njezine evropske persektive “, poručuje Picula.
