Rezultati PISA 2022 međunarodnog testiranja petnaestogodišnjaka objavljeni su 5. decembra. Rejting Crne Gore na listi testiranih zemalja OECD lošiji je nego 2018. godine. Do tada smo imali blagi rast rezultata a za rezultate iz 2022. moglo bi se reći da je to sunovrat. Tako su postignuća u odnosu na 2018. godinu iz matematike bila manja 24, iz čitanja 16 i nauke 12 poena.
Kao i na prethodnim testiranjima naši petnaestogodišnjaci postigli su slabije rezultate od prosjeka zemalja OECD: iz matematike 406 (OECD 472), čitanja 405 (OECD 476) i prirodnih nauka 403 poena (OECD 485). Sličan uspjeh u matematici imali su dječaci i djevojčice, u čitanju su djevojčice bile bolje 36 bodova a u nauci 8 bodova. Ako postignuće od 20 poena odgovara jednoj godini školovanja, onda naši učenici kasne u školovanju, u odnosu na prosjek zemalja OECD, u matematici i čitanju 3,5 godina i nauci 4 godine.
Postignuća učenika na PISA testu se rangiraju u 6 nivoa. U kontekstu ciljeva UN-a za održivi razvoj, nivo 2 odgovara „minimalnom nivou znanja“ koji bi sva djeca trebalo da steknu do uzrasta od 15 godina.
Procenat naših učenika koji dostigao nivo 2 iz matematike (420 poena) je 40% dok je taj prosjek u zemljama OECD 69%. Učenici koji su dostigli nivo 2 iz matematike imaju osnovno razumijevanje funkcionalnih odnosa i mogu riješavati probleme koji uključuju jednostavne odnose: prosjek, procenat, sposobni su za jednostavno tumačenje rezultata.
Nivoe 5 i 6 (više od 607 bodova) iz matematike dostigao je 1% naših učenika (OECD prosjek 9%).
Nivo 2 (407 bodova) iz čitanja dostiglo je 47% naših učenika (prosjek u zemljama OECD je 74%). "Čitaoci na nivou 2 mogu prepoznati glavnu ideju u dijelu teksta umjerene dužine. Oni mogu razumjeti odnose ili tumačiti značenje unutar ograničenog dijela teksta..."
Najviše nivoe 5 i 6 (626 bodova) dostigao je 1% učenika (OECD prosjek 7%). "Ovi učenici mogu razumjeti dugačke tekstove, baviti se konceptima koji su apstraktni....",
Nivo 2 (410 bodova) iz nauke dostiglo je 45% učenika (OECD prosjek 74%). Nivoe 5 i 6 (633 bodova) koje dostiše u prosjeku 7% učenika iz zemalja OECD nije dostigao nijedan naš učenik.
Rezultati PISA 2022 pokazuju da je pocenat naših učenika, iz svi oblasti, koji nije dostigao nivo 2 u odnosu na 2018. uvečan i to: matamatika 14%, čitanje 11% i nauke 7%. Ono što se tiče rezultata a prvo pada u oči, osim niskog rejtinga Crne Gore u odnosu na prosjek OECD, je veliki procenat funkcionalno nepismene djece (preko 50%) i zanemarivo mali procenat učenika koji su dostigli najviše nivoe postignuća u svim oblastima. Slični ovim su bili i rezultati testiranja PISA 2018.
Gdje se izgubilo (10-15)% dobitnika "Luče" i šta je sa srednjim ocjenama naših osnovnih škola koje su kod svih od 4-5? Može se reći da su rezultati koje pokazuje PISA posljedice "bolesti" našeg obrazovnog sistema kojeg treba liječiti da bi se on opopravio.
Iz odgovora učenika saznajemo (samo neki odgovori):
- da su "učenici sa socio-ekonomskim prednostima (25%) nadmašili učenike u nepovoljnom položaju (25% najugroženijih) za 67 bodova iz matematike."
- da je pripadnost školi visoka (oko 85%)?,
- Ispitni centar iz upoređenja Crne Gore sa prosjekom zemalja OECD navodi da su prednosti naših učenika: "psihičko blagostanje, otpornost na stres i poteškoće, društveni odnosi, balans između škole i slobodnog vremena, otvorenost prema različitostima" (koliko ovo odgovara realnom stanju?),
- naši učenici dva puta više bježe sa časova od prosjeka OECD, dok su cjelodnevna odsustva i kašnjenja u školu iznad prosjeka OECD,
- zadovoljstvo životom naših učenika je iznad prosjeka OECD,
- slično zemljama OECD, (21-23)% učenika u Crnoj Gori je izjavilo da su bili žrtve maltretiranja barem nekoliko puta mjesečno,
- procenat roditelja koji su bili uključeni u rad škole je smanjen u odnosu na 2018. (63%) i bio je 32%.
- u Crnoj Gori je 76% od testiranih učenika pohađalo jednu ili više godina predškolsko obrazovanje (OECD prosjek 94%. Učenici zemalja OECD koji su pohađali predškolsko su imali veća postignuća iz matematike od onih koji nijesu pohađali predškolsko).
- u Crnoj Gori 2% učenika je ponavljalo razred (OECD prosjek 9%),
- "U Crnoj Gori je 90% učenika pohađalo školu u kojoj su direktori imali glavnu odgovornost za zapošljavanje nastavnika (OECD prosjek 60%)"? (očigledno je da naši učenici nijesu znali da su se nastavnici posljednjih desetak godina zapošljavali u školama isključivo preko ministarstva).
Na pitanje zašto je rejting Crne Gore po rezultatima PISA nezadovoljavajući i zašto je došlo do reskog pada postignuća naših učenika odgovor nije jednostavan jer je na to uticalo više faktora iz samog obrazovnog sistema i van njega. Može se reći da su ovi rezultati posljedica svih problema koje je imao obrazovni sistem i do 2018. godine: društveni ambijent, nedovoljno finansiranje sistema, nedostatak školskog prostora, neodgovarajući obrazovni programi, reproduktivni oblik nastave, politizacija i klerikalizacija sistema itd.
Ovome treba dodati i uticaj perioda epidemije Covid 19 kada su časovi skraćivani na 30 minuta i škole bile zatvarane a nastava se odvijala onlajn. Ovdje se treba prisjetiti da su sve osnovne škole koje su imale manje od sto učenika (prosjek 11 učenika po razredu) i osnovne škole koje su radile u jednoj smjeni (ukupno 92 osnovne škole) kao i sva područna odjeljenja osnovnih škola u kojima učilo 11,5% osnovaca, mogle imati regularnu nastavu, bez ograničenja. I te škole su zatvorili i uveli im onlajn nastavu čak i tamo gdje onlajn nastave nije moglo biti. Time je, tada, djeci iz ovih škola učinjena nepravda i ugrožen i onako upitan kvalitet njihovog obrazovanja.
Zbog budućih promjena u sistemu obrazovanja i prije definisanja promjena, koje su neophodne, treba razmotriti:
-društveni ambijent i sistem vrijednosti u kojem će raditi i radi obrazovni sistem (motivacija za sticanje znanja),
-odnos državnih vlasti prema obrazovnom sistemu (finansiranje, školska infrastruktura, uticaj na kadrovsku politiku u obrazovanju),
-kako poboljšati uslove u kojima djeca uče (prostorni i drugi kao što su grijanje i osvjetljenje, didaktički materijali) i nastavnici rade?
-kako sa dosadašnjeg rada sa djecom (reproduktivni) preći na aktivnu nastavu i razvijanje kritičkog mišljenje kod djece? kako djecu osposobiti da sama uče? kako vratiti obrazovanju vaspitnu ulogu (posebno moralnu)?
-broj sati boravka naša djeca u učionici u obaveznom devetogodišnjem obrazovanju najmanji je u Evropi. Treba li povećati u nastavnim planovima nedjeljni broj časova?
-godišnje nastavnici u Crnoj Gori rade dva puta manje sati od nastavnika u javnom obaveznom obrazovanju zemalja OECD, u učionici provode 30% manje vremena od nastavnika u zemljama OECD. Da li je potrebno povećati nedjeljnu normu za nastavnike?
-kako napraviti promjene obrazovnih programa (planova i predmetnih programa),
-da li decentralizovati (posebno zapošljavanje u javnim obrazovnim ustanovama) i deregulisati obrazovni sistem i u kojoj mjeri?
-koje obrazovne sisteme uzeti za uporednu analizu (iz egalitarnog, poput Finske, ili kompetitivnog društva),
-da li promjene u obrazovanju treba raditi transparentno uz obavezno učešće prosvjetnih radnika (prosvjetna zajednica, sindikat prosvjete, eksperata, roditelja (udruženje roditelja) i NVO (iz oblasti obrazovanja)?
-da li fakulteti koji obrazuju buduće prosvjetne radnike proizvode odgovarajući kadar i da li treba u potpunosti izmijeniti i obrazovne programe i način rada na tim fakultetima? (godinama se ukazuje na nepripremljenost nastavnika koji izlaze sa fakulteta za rad u učionici sa djecom).
-da li treba i kako promijeniti proceduru i uslove licenciranja i relicenciranja nastavničkog kadra?
-status malih osnovnih škola i njihovih područnih jedinica (optimizacija školske mreže),
-uvođenje "cjelodnevne škole" u malim školama, područnim jedinicama i školama koje rade u jednoj smjeni (napraviti strategiju za prelazak svih škola ne "cjelodnevne"),
-kako unaprijediti priznavanje inostranih obrazovnih isprava, itd.
Ako imamo namjeru i želju da unaprijedimo obrazovanje djece u Crnoj Gori, poslije destak godina, partijsku politiku u obrazovanju moramo zamijeniti obrazovnom politkom koja je posvećena isključivo obrazovanju i unapređenju kvaliteta obrazovanja. Predstoji težak i odgovoran rad.
