Abiznis

PKCG: Kako se suočiti sa nedostatkom radne snage

U fokusu posljednjeg panela prvog dana Konferencije o ekonomiji PKCG bilo je obezbjeđivanje radne snage, odnosno kako se suočiti sa njenim nedostatkom.

PKCG: Kako se suočiti sa nedostatkom radne snage Foto: PKCG
Portal AnalitikaIzvor

Prema riječima moderatorke panela Antje Müller, German Eastern Business Association, riječ je o jednoj od najvažnijih tema u poslovnoj zajednici.

"Naš fokus danas neće biti samo na razlozima koji su doveli do ove situacije, već na mogućim rješenjima i tome šta se može preduzeti kako bismo ovaj problem prevazišli. Analiza uzroka i stanja svakako je značajna, ali cilj našeg panela je da se usredsredimo na pronalaženje konkretnih rješenja", poručila je ona.

Snježana Köpruner, izvršna direktorica fabrike mašinskih elemenata GS-TMT, BiH smatra da postoje dva ključna razloga za trenutni problem nedostatka radne snage.

"Prvi je nedostatak dovoljno dobro plaćenih radnih mjesta za naše građane, a drugi razlog leži u tome što naši mediji konstantno prenose negativne vijesti o stanju u zemlji. To stvara percepciju da ovdje nema perspektive, zbog čega mladi ne žele provesti svoj život u zemlji u kojoj ne vide budućnost, niti viziju za ostanak sebe i svoje djece", poručila je ona.

Prema njenim riječima, kompanija GS-TMT posebnu pažnju posvećuje razvoju programa stalne edukacije i stručnom obrazovanju, bori se za prava radnika u BiH, te unapređenje malih i srednjih preduzeća. Naglasila je od vlasti dobijaju slabu podršku, zbog velikih razlika u obrazovnom sistemu kantona, što, kako navodi, ovu borbu čini nemogućom.

"Ipak, ne odustajem i tražim načine da bolje osposobimo mlade ljude. U okviru projekta GIZ-a bavili smo se stručnim obrazovanjem, te smo do sada u našoj fabrici obučili 267 učenika, od kojih je samo prošle godine bilo 67. To za nas predstavlja najvažniji izvor kvalifikovane radne snage", istakla je Kopruner.

Philipp Koronowski, izvršni direktor kompanije Vega Solar iz Tirane, istakao je da su migracije jedan od faktora koji doprinose nedostatku radne snage u Albaniji, ali i to što se mladi sve više opredjeljuju za administrativne poslove.

"Naše tržište je za šest godina, koliko postoji naša kompanija, poraslo 30 puta, te sada zapošljavamo 200 ljudi. Ipak, u Albaniji nemate iskusne stručnjake za solarnu energiju. Mlada generacija se orijentiše na fakultetsko obrazovanje prije nego na poslove mehaničara", kazao je on.

Koronowski ističe da zahvaljujući kvalitetnim radnim uslovima uspijevaju da privuku kvalifikovanu radnu snagu.

"Imamo dobru poziciju u regionu i osim Albanije obavljamo projekte i u Njemačkoj i Italiji, pa je našim zaposlenima podsticaj što mogu da steknu i međunarodno iskustvo. Zarada je takođe podsticajna. Naši fizički radnici zarađuju 30 do 40 posto više nego što bi kod konkurencije. Imamo dobro kadrovsko odjeljenje koje je stalno u kontaktu sa zaposlenima i sa njima komunicira o svim problemima. Osim toga, mnogo polažemo u zaštitu na radu. Tako privlačimo kvalifikovane stručnjake i uspijevamo da ih zadržimo", kazao je on.

Dejan Chupovski, program menadžer, dualno obrazovanje, Delegacija German Industry and Commerce u Skoplju, kazao je da, pored već navedenih razloga za nedostatak radne snage, on vidi i zastario obrazovni sistem, te programe koji ne obrazuju nedostajuću radnu snagu za tržište rada.

"Sjeverna Makedonija, da bi prevazišla ovaj problem, usvojila je njemački sistem dualnog obrazovanja i tu nema Copy/Paste rješenja. Trenutno imamo 15 partnerskih kompanija u kojima se sprovodi dualno obrazovanje koje predstavlja jedan od efikasnih načina za rješavanje ovog problema. Zajedno s njima primjenjujemo pristup “rad sa dna ka vrhu”. Njemačka Privredna komora takođe obezbeđuje, u partnerstvu sa državnim organima, uvođenje kvalitetnih obrazovnih programa, poput “Tehničara u mehatronici” koji je jako popularan, a u posebnom fokusu nam je i povećanje praktične obuke", rekao je Chupovski.

Prema njegovim riječima, u proteklih 15 godina brojni investitori su došli u Sjevernu Makedoniju, posebno iz Njemačke, koji su zaposlili i po pet-šest hiljada radnika.

"Jedno od najznačajnijih pitanja koje strani investitor razmatra prije ulaganja u neku zemlju jeste gdje će naći radnu snagu",  objasnio je on.

Portal Analitika