Riječ je o prvoj aktivnosti koja se realizuje u okviru projekta
kreiranja Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, za čije je
otpočinjanje odabran je Svjetski dan životne sredine.
Uvodničari su bili potpredsjednik Vlade MILUTIN SIMOVIĆ, predsjednik
Privredne komore VLASTIMIR GOLUBOVIĆ, stalna predstavnica UNDP DANIELA
GASPARIKOVA i bivša komesarka EU za transport VIOLETA BULC, nakon čega
je govorila LADEJA GODINA KOŠIR, direktorica Instituta Cirkularne
promjene i predsjednica Evropske platforme za cirkularnu ekonomiju. U
radu skupa učešće je uzelo više od 60 učesnika, predstavnika
institucija sa državnog i lokalnog nivoa, međunarodnih i nevladinih
organizacija i predstavnika kompanija.
Potpredsjednik Vlade MILUTIN SIMOVIĆ je istakao da je cilj partnerstva
Vlade, Privredne komore i UNDP kreiranje i sprovođenje strategije
cirkularne ekonomije sa nacionalnim smjernicama u 2020. godini.
Podsjetio je da su na ovu temu tokom 2019. godine realizovani
konferencija, brojni sastanci i konsultacije, sa ciljem da se pažnja
usmjeri na cirkularnu ekonomiju kao model održivog razvoja.
- Aktuelna zdravstvena i ekonomska kriza dodatno upućuju na potrebu
snaženja proizvodnih kapaciteta nacionalne ekonomije, dominantno
oslanjanje na sopstvene resurse i kapacitete, uz obavezu njihovog
održivog korišćenja, što cirkularnu ekonomiju dodatno osvjetljava
kao mogući okvir razvoja - rekao je potpredsjednik Vlade Simović.
Ukazao je na to da je Evropska komisija u martu usvojila novi akcioni
plan cirkularne ekonomije, kao važan stub „Zelenog dogovora" EU. On
pruža program orjentisan ka budućnosti za postizanje konkurentnije
Evrope.
Potpredsjednik Simović je podsjetio i na cilj koji je već utvrđen
Akcionim Planom EU, a to je je ubrzati transformacijske promjene koje
zahtijeva Evropski „Zeleni dogovor" i osigurati da se regulatorni
okvir pojednostavi i prilagodi održivoj budućnosti, da se nove
mogućnosti tranzicije iskoriste u što većoj mjeri uz minimalna
opterećenja za ljude i preduzeća.
Kao izraz pune podrške Vlade ovim procesima, Simović je prihvatio
poziv predstavnice UNDP Gašparikove i predsjednika Komore Golubovića
da predsjedava Odborom za mapiranje potencijala cirkularne ekonomije u
Crnoj Gori.
- Odbor će pripremiti okvir za izradu mape puta Crne Gore ka
cirkularnoj ekonomiji i nacionalnoj platformi - rekao je potpredsjednik,
dodajući da odbor čine predstavnici ministarstava, akademske
zajednice, organizacija civilnog društva, Privredne komore, UNDP-a i
međunarodnih misija u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, prvi praktični korak je organizacija ove
radionice čiji je zadatak da usmjeri pravce izrade smjernica cirkularne
ekonomije, ponudi opcije za usklađivanje ciljeva i očekivanja i
predloge za postizanje dogovora o aktivnostima koji se moraju sprovesti
do izrade nacionalne platforme.
- Rezultati koji će se ostvariti tokom ove radionice biće ključni
inputi za početak rada odbora za mapiranje potencijala cirkularne
ekonomije i prvi kamen u izradi temelja buduće nacionalne platforme.
Moramo biti efikasni i ostvarivati vidljive rezultate, i to u kratkom
roku - riječi su potpredsjednika Simovića.
Posljedice ekonomske krize, koju će izvjesno uzrokovati pandemija, će
biti razarajuće ako ne budemo imali takav pristup, naglašava on.
- Brzom transformacijom naše ekonomije i privrede, prilagođavanjem na
nove globalne okolnosti, i okolnosti koje će nametati unutrašnje
tržište, uz poseban akcenat na brigu o zdravlju i potrebama svih
naših građana, negativne efekte ekonomske krize ćemo svesti na
minimum - naglasio je potpredsjednik Vlade Milutin Simović.
Predsjednik Privredne komore VLASTIMIR GOLUBOVIć je istakao
posvećenost ove asocijacije ukupnom prosperitetu zemlje, o čemu govori
i to da je prethodne godine organizovala važne skupove o pitanjima
zelene ekonomije i održivog razvoja.
- To je bio povod da sa UNDP-em iniciramo izradu Mape puta Crne Gore ka
cirkularnoj ekonomiji. Posebno želim ovim povodom da naglasim da je ova
inicijativa naišla na svesrdnu podršku Vlade, što potvrđuje i
činjenica da je uvaženi potpredsjednik, gospodin Simović, prihvatio
da bude na čelu najvišeg tijela koje će pratiti ovaj proces - rekao
je Golubović.
Prema njegovim riječima, da je pravo vrijeme da svoja znanja i snage
usmjerimo ka definisanju prioriteta koji će pomoći transformaciji
naše ekonomije u cirkularnu, odnosno potpuno resursno efikasnu,
potvrdili su i nemili događaji koje je uzrokovala pandemija izazvana
virusom COVID-19. Crnogorske institucije su blagovremeno, na
organizovan, profesionalan i stručan način, uz visok nivo odgovornosti
građana, preduzele mjere koje su rezultirale činjenicom da smo postali
prva evropska KORONA FREE država, ocjena je predsjednika Komore.
- Iako je epidemija, očekivano, negativno uticala na našu ekonomiju,
za veliki respekt su mjere državne podrške crnogorskoj privredi. Ipak,
svaki privrednik se i dalje nalazi pred izazovom kako da optimizuje
svoje poslovanje u novonastalim okolnostima. Ono što nudi cirkularna
ekonomija zasigurno je dio rješenja i odgovora na izazove sa kojima su
se suočili i Crna Gora i ostatak svijeta - rekao je Golubović.
Podsjetio je da su predstavnici UNDP-a, izradom analize "Resursna
efikasnost i održivi razvoj po mjeri čovjeka" još 2014. godine
inicirali ovu značajnu temu u Crnoj Gori. Predsjednik je uvjeren da će
njihovo bogato znanje i iskustvo, kao i angažovanih eksperata, uz
nesebičnu pomoć zaposlenih u institucijama Vlade i Komori, pomoći
našoj državi da trasira put ka cirkularnoj ekonomiji na najbolji
način.
- Izraz „iz prirode u kasu" čini mi se najbolje objašnjava
cirkularnu ekonomiju. Iskustva drugih ekonomija pokazuju da je
djelovanje po principima cirkularne ekonomije uticalo na rast
konkurentnosti privrede, otvaranje novih radnih mjesta i bolju zaštitu
životne sredine. Osnovna premisa ideje cirkularne ekonomije je
dostizanje održivog razvoja bez negativnog uticaja na kvalitet života
ljudi, odnosno proizvodnju i profit na strani proizvođača.
Prihvatanjem ovog modela šaljemo jasnu poruku da mislimo na prirodu i
buduće generacije - rekao je predsjednik Komore.
Istakao je da je ova tema aktuelna i na najvišim adresama EU.
- Evropski zeleni plan [2] predstavlja dobar početak za suočavanje sa
zdravstvenom i ekonomskom krizom, jer privredni oporavak ne smije ići
nauštrb zdrave životne sredine. U tom kontekstu, izrada Mape puta, i
davanje vašeg institucionalnog i individualnog doprinosa, naročito je
značajna za našu zemlju i njen evropski put - kazao je Golubović.
Zaključio je da predstoji dug proces koji započinjemo skiciranjem
Mape puta ka cirkularnoj ekonomiji, uz uvjerenje da će Crna Gora
postići očekivane rezultate. U ovaj proces su uključeni predstavnici
svih institucija, kompanija, međunarodnih i nevladinih organizacija
koje mogu dati doprinos ovom zahtjevnom poslu.
Stalna predstavnica UNDP DANIELA GASPARIKOVA je kazala da je kriza
pokazala koliko su blisko povezani priroda i prehrambeni sistemi ali i
kako se brzo može izgubiti balans koji njegujemo.
- Koncept cirkularne ekonomije i efikasnosti upotrebe resursa nije
ograničen na margine ekonomije već se nalazi u središtu svih
ekonomskih aktivnosti. Ona nikako ne smije biti nešto što će
isključivo promovisati organizacije civilnog društva ili entuzijasti,
već je dio slagalice koja nam pomaže da kreiramo profit i podstičemo
ekonomski rast. Ona treba da postane poslovni model, način
razmišljanja - kazala je Gasparikova.
Izrazila je očekivanje da će kompanije, kako postaju konkurentnije,
pronaći modele da razmišljaju u inovativnom pravcu i generišu
vrijednost sa manjom upotrebom resursa - "manje otpada a više
vrijednosti".
- Nadam se da će ova mapa puta dozvoliti privatnom sektoru da
doprinese ostvarivanju ovih ambicioznih ciljeva. To nije samo zadatak
Vlade ili međunarodnih organizacija, već je to zadatak i obaveza i
privatnog sektora koji mora biti dio rješenja i pokretač novina o
kojima smo govorili - rekla je Gasparikova.
Bivša komesarka EU za transport VIOLETA BULC podsjetila je na
plodonosnu saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana tokom njenog mandata
koja je rezutirala postizanjem Sporazuma o transportnoj zajednici na
ovom prostoru i početkom finansiranja projekata.
- Bitno je da se ponašate i sprovodite promjene kao da ste već
članica EU. Kada radite udruženo i imate zajednički cilj kao što je
Evropska unija to je veoma važno - rekla je Bulc.
Održivi razvoj i cirkularna ekonomija su među najbitnijim temama 21.
vijeka i prioritetima EU. Evropska komisija je nadgradila Zeleni plan sa
nekoliko bitnih tačaka koje su veoma važne za Crnu Goru, a to su
zelena energija, zeleni transport, energetska sanacija, zelene
inovacije, zeleni start-apovi, zelene investicije...
- Zeleni plan ostaje prioritet i poslije COVID krize i imaće veliku
ulogu ne samo u razvoju evropske zajednice već i cijelog svijeta -
zaključila je Bulc.
Prema riječima Ladeja Godina Košir, direktorice Cirkularne promjene i
predsjednice Evropske platforme za cirkularnu ekonomiju, svaka kriza
donosi i mogućnost. Klimatske promjene i COVID kriza postavljaju izazov
da ekonomiju i društvo regenerišemo na inovativan način, kako bismo
osigurali kvalitet života za sve.
- Saradnjom i uključivanjem različitih stakeholdera možemo nači
motivaciju za sistemsku, evolutivnu promjenu. Za slaganje kockica, iz
kojih je bio napravljen naš neoliberalni sistem, u novu sliku,
utemeljenu na zajedničkim vrijednostima. Cirkularna ekonomija daje nam
odličan instrumentarij za kreiranje otpornih poslovnih modela, lanca
vrijednosti, gradova budućnosti, zemalja blagostanja - kazala je Godina
Košir.
Ističe da je odluka Crne Gore da otpočne pripremu mape puta ka
cirkularnoj ekonomiji, zasnovana na odličnim temeljima. Strategija
pametne specializacije 2019 - 2024 i Resursna efikasnost za odživi
razvoj po mjeri čovjeka (2014), kao i rezultati kongresa Green Days i
Konferencije o ekonomiji „Sinergija - ključ uspjeha Regiona" (2019),
omogućili su akterima koji pripremaju proces kreiranja mape puta, da se
oslone na viziju i jasne nacionalne prioritete.
- Samim početkom procesa kreiranja povezuju se več postojeći
„epicentri" kružne tranzicije i uključuju različiti stakeholderi,
koji će svojim doprinosom dati ritam i karakter jedinstvenoj tranziciji
Crne Gore - rekla je ona.
Govorila o novom Zelenom sporazumu i Akcionom planu cirkularne
ekonomije u EU, te mogućnostima za Zapadni Balkan. Bilo je riječi o
iskustvima Slovenije u kreiranju nacionalnih smjernica cirkularne
ekonomije, o tome kako osmisliti mapu puta, ulozi zainteresovanih
strana, predloženoj mreži cirkularne ekonomije za Crnu Goru.
Razmotrene su prioritetne oblasti i sistemski pristup efikasnim
rješenjima.
Zaključila je da će se na osnovu inputa radionice prepoznati
interesne grupe sa kojima se kreće u kreaciju mape puta ka cirkularnoj
ekonomiji. Sljedi osnivanje nacionalne platforme za cirkularnu
ekonomiju, koja će omogućiti da se otpočne definisanje mjera za
realizaciju i pozicioniranje Crne Gore u međunarodnim okvirima kao
države koja može da se posmatra vodećom u regionu u cirkularnoj
tranziciji i implementaciji progama „green recovery". Na taj način
olakšaće se i dostupnost različitih izvora finansiranja te tako
ubrzati proces regeneracije privrede i društva.
