Ciljevi projekta su podizanje svijesti javnog sektora i građana prekogranične oblasti o e-zdravstvu; poboljšanje sveukupnog zdravlja i kvaliteta života upotrebom informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) i stvaranje ekosistema politika, praksi i alata koji će djelovati kao podsticaj konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u zdravstvenom sektoru i e-zdravstvu. U skladu sa tim, zadatak Analize kao jedne od ključnih projektnih aktivnosti bio je identifikovanje najboljih primjera prakse, teritorijalnih zdravstvenih usluga, pravnog okvira i mapiranje malih i srednjih preduzeća (MSP) koja posluju u sektoru e-zdravstva.
Rezultati pokazuju da je medicinska informatika oblast u kojoj se može ostvariti ključan doprinos unapređenju zdravstvenih usluga uz smanjenje njihovih troškova, i da crnogorske IT kompanije upravo tu mogu pronaći nišu za dalji razvoj. Direktorica Sektora za projekte Privredne komore Tanja Radusinović istakla je na sastanku važnost podsticanja MSP da se uključe u kreiranje rješenja i aplikacija za unapređenje zdravstva kroz e-usluge, čineći ga dostupnijim svakom pojedincu.
Prof. dr Ivana Ognjanović, eksterna konsultantkinja na projektu i rukovodilac mladih u Evropskoj federaciji medicinske informatike EFMI, predstavila je mogućnosti saradnje privrednog i zdravstvenog sektora u ovoj oblasti, sa fokusom na uspješnu uporednu praksu evropskih zemalja, ali i ulogu obrazovnog sistema, nivo digitalne pismenosti i spremnost zdravstvenih aktera za upotrebu inovativnih servisa. Naglasila je da medicinska informatika, koja je izuzetna šansa za privredu, zahtijeva najprije obrazovanje koje se odnosi na primjenu informatike u toj oblasti. Prema podacima koje je navela, Crna Gora nema registrovana udruženja u domenu medicinske informatike, za razliku od država u okruženju, a naš obrazovni sistem ne prepoznaje kvalifikaciju u pomenutoj oblasti.
U razvijenim zemljama programi medicinske informatike izučavaju se na osnovnim studijama. Studenti se od prve godine uče elementima informatike i javnog zdravlja, epidemiologije, prava pacijenata, rada sa pacijentima... To šalje poruku da obrazovanje prije svega mora raditi u pravcu kreiranja adekvatnih kadrova, i da nije dovoljno da IT kompanije prilagode pristup prilikom kreiranja aplikacija, odnosno da one budu rezultat rada multidisciplinarnih timova, jer se često dešava da se članovi ovih timova koji dolaze iz različitih struka međusobno ne razumiju, kazala je Ognjanović, ističući u nastavku primjer Velike Britanije kao zemlje u kojoj primjena ovakvog sistema daje zavidne rezultate.
Između ostalog, primjena elektronskog zdravstvenog kartona i telemedicinskih servisa u Velikoj Britaniji doprinijela je smanjenju bolničkih noćenja i prijema za po 14 odsto, smanjenje hitnih intervencija za 15 odsto, smrtnosti za 45 i troškova za 8 odsto, dodala je Ognjanović.
Ovaj primjer, kao i primjeri Danske, Estonije i Portugala koje su upotrebom medicinske informatike značajno unaprijedile zdravstvenu zaštitu stanovništva i smanjile troškove, pokazuju da je riječ o procesu kojem je neophodno prići na sistematičan način – zaključeno je na sastanku.
Projekat PHASE bi trebalo da pruži ključan doprinos upravo u tom razvojnom pravcu. Finansiran je iz fondova Evropske unije u okviru programa prekogranične saradnje IPA CBC Italija – Albanija – Crna gora, i trajaće do juna 2022. godine.
