Predstavnici PKCG su naveli da EU postavlja vrlo stroge zahtjeve za poljoprivrede zemalja koje su u procesu pridruživanja, prije svega sa aspekta bezbjednosti hrane.
Glavni zadatak države je, kako su kazali, stvaranje boljeg poslovnog ambijenta u kojem će privrednici realizovati proizvodnju i plasirati proizvode na domaćem i stranom tržištu.
“U cilju povećanja proizvodnje, kao i boljeg i kvalitetnijeg plasmana domaćih proizvoda, u sklopu Agrobudžeta opredijeljene su posebne mjere za pomoć u otkupu tržnih viškova, kao i podršku izvoznicima voća i povrća”, rekli su agenciji Mina-business iz PKCG.
Oni smatraju da proizvođači moraju ponuditi kvalitetne proiozvode za prodaju, jer u suprotnom proizvod, koji ne zadovoljava odgovarajuće standarde kvaliteta, neće naći kupca.
Iz PKCG su podsjetili da je stalni cilj privrednika povećanje proizvodnje i obezbjeđivanje proizvoda visokog kvaliteta, sa konkurentnom cijenom na domaćem i stranom tržištu.
„Posljednjih godina evidentno je da izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda stalno raste, pa je za posljednje tri godine povećan oko 30 odsto“, precizirali su iz PKCG.
Oni smatraju da se, kada je riječ o izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, mora uzeti u obzir takozvani “izvoz na pragu”, koji podrazumijeva prodaju domaćih proizvoda na domaćem tržištu kroz turističku tražnju, koji se često naziva i “nevidljivi izvoz”.
S druge strane, veća turistička tražnja zahtijeva povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda koje Crna Gora ne proizvodi ili proizvodi u nedovoljnim količinama, kako bi zadovoljila potrebe domaćeg stanovništva i turista.
Iz PKCG su poručili i da se crnogorski poljoprivredni proizvodi nalaze na tržištima zemalja u okruženju, o čemu svjedoči podatak da je u ovom periodu već izvezeno oko pet hiljada tona voća i povrća.
„Treba imati u vidu da su kvalitet i cijena opredjeljujući prilikom prodaje proizvoda, tako da prisustvo proizvoda iz uvoza bitno utiče na potrebu kompanija da stalno rade na konkurentnosti proizvoda“, objasnili su iz PKCG.
Oni tvrde da je “osvajanje tržišta”, jedan od najtežih zadataka koji stoji pred crnogorskim kompanijama, jer je potrošačke navike jednog društva teško mijenjati.
„To se prije svega odnosi na sektor hrane, gdje se potrošači nerado odlučuju da kupuju proizvode drugih dobavljača od onih od kojih su navikli da kupuju. S druge strane, moćne strane kompanije stalno rade na poboljšanju marketinškog nastupa kako bi zadržale postojeća tržišta u sve jačoj konkurenciji“, rekli su iz PKCG.
Oni su dodali da su najčešći razlozi za kupovinu istih proizvoda od drugih dobavljača visok kvalitet i niža cijena, kao i dobro osmišljena promocija i reklama tih proizvoda. Za to je, kako su kazali, potrebno obezbijediti novac, što predstavlja i najveći problem za preduzeća.
U PKCG smatraju da proizvođači, zbog jake tržišne utakmice, moraju stalno raditi na podizanju konkuretnosti proizvoda, koji po pravilu prvo treba da nađu mjesto na domaćem tržištu, a zatim i na ostalim.
Predstavnici PKCG su podsjetili da već četvrtu godinu realizuju aktivnosti na projektu pod nazivom Dobro iz Crne Gore, imajući u vidu potrebu promovisanja kvalitetnih domaćih proizvoda.
“Kroz analizu rezultata projekta evidentiran je značajn pomak u promovisanju domaćih proizvoda i njihov bolji plasman na domaćem i stranom tržištu. Upravo u sektoru voda, mlječnih i mesnih prerađevina vidan je napredak u plasmanu domaćih proizvoda“, rekli su iz PKCG.
Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja u okviru projekta Dobro iz Crne Gore uočljivo je, kako su naveli, da iz godine u godinu kod većine proizvoda vidno raste procenat onih koji kupuju crnogorske marke.
“Od prvog istraživanja 2008. godine, primjetan je stalan rast ispitanika koji daju prednost domaćim proizvodima u odnosu na uvozne. U prošloj godini 56,4 odsto ispitanika smatralo je da domaći proizvodi imaju prednost”, zaključili su iz PKCG.
