Unutar dijela parlamentarne većine - poslanika Pokreta ,,Evropa sad“ bliskih predsjedniku države Jakovu Milatoviću, Nove srpske demokratije Andrije Mandića, Demokrata Alekse Bečića, kao i SNP-a Vladimira Jokovića - postignut je dogovor da se do kraja godine u parlamentu izlobira 49 glasova podrške da Milorad Miško Marković bude izabran za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore.
To je, prema saznanjima Pobjede, dio plana da se ostvari puna politička kontrola nad tužilačkom organizacijom i do vrhunca dovede moć specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića, koji podržava Markovićev izbor.
Ključni motiv akcije, koja je koordinirana sa vlastima i obavještajnom službom Vučićeve vlasti u Beogradu, je da se - sve pod maskom reformi u pravosuđu, što je jedan od uslova za evropski put Crne Gore - obezbijedi puna politička dominacija vlasti, koja od avgusta 2020. godine, ipak, nije ispunila, onako kako je planirano, agendu potčinjavanja Crne Gore interesima ,,srpskog sveta“.
Da bi se realizovala operacija, novi plan je da se iz igre za prvu ličnost Vrhovnog državnog tužilaštva izbaci Maja Jovanović, doskorašnja vršiteljka dužnosti.
Aprila ove godine Tužilački savjet, na zatvorenom dijelu sjednice, jednoglasno je predložio Jovanović za vrhovnu državnu tužiteljku. Pored nje, na istoj sjednici Tužilački savjet je obavio intervjue i sa sutkinjom Suzanom Mugošom, te pravnikom Miloradom Miškom Markovićem, ali je Jovanović bila ,,prvi izbor“.
Ona je bila i „pik“ bivšeg premijera Dritana Abazovića koji je obećavao, kada je imenovana za vršiteljku dužnosti u februaru 2022. godine, da će Jovanović, zajedno sa specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, procesuirati bivše državne funkcionere iz redova Demokratske partije socijalista i tako politički potpuno diskreditovati kredibilitet najjače stranke takozvanog suverenističkog bloka.
Ispostavilo se da Maja Jovanović, ipak, nije ispunila očekivanja, već da je pokušala da posao radi profesionalno.
"GRIJESI" JOVANOVIĆ
Prema informacijama Pobjede, vršiteljka dužnosti VDT-a se oglušila o zahtjev premijera Abazovića da, po svaku cijenu, pokrene postupak protiv, nekoliko bivših funkcionera iz redova DPS-a.
Kada je, prema izvorima Pobjede, Jovanović definitivno odbila da radi shodno političkim nalozima, ne samo premijera već i drugih partija iz parlamentarne većine, polako se, iza kulisa, pravio novi plan operacije, sa novim ljudima.
Tako je Milorad Marković izbio u prvi plan, pa je pokrenuta političko-medijska operacija, nakon što je Milojko Spajić izabran za premijera 43. Vlade Crne Gore.
MEDIJSKO BLAĆENJE I...
U tu svrhu je poslužila novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović, jer prvo je valjalo eliminisati iz igre za vrhovnu državnu tužiteljku sutkinju Suzanu Mugošu, koja ima dvodecenijsko iskustvo rada u pravosuđu i niz teških predmeta iza sebe, uključujući i suđenje za pokušaj terorizma 2016. u kojem su se, na optuženičkoj klupi, našli Andrija Mandić i Milan Knežević, bivši lideri Demokratskog fronta, sada vođe koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Iako upravo taj podatak, naročito nakon što je ponovo počelo suđenje, garantuje da poslanici te koalicije neće dati glas Mugoši, stratezi akcije su, ipak, željeli da potpuno uruše lični integritet sutkinje Mugoše.
Zato je novinarka Vijesti, a kasnije i medijska posluga portala Borba i IN4S-a, počela sa objavljivanjem privatnih poruka iz telefona optužene bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice sa Suzanom Mugošom – iako nijesu vezane za tužilački predmet protiv nekada prve žene crnogorskog sudstva. Jasno je da su poruke iz telefona Medenice dostavljene od nekog važnog čovjeka iz Specijalnog državnog tužilaštva i istrage.
Iz prepiske je bilo uočljivo da je riječ, uglavnom, o poslovnoj komunikaciji, da nema intrigantnih detalja koji bi urušili kredibilitet sutkinje, ali je sve to poslužilo za konačni ,,odstrijel“ Mugoše, naročito kada su se funkcioneri nove vlasti izjavama ostrvili na nju, kao kandidatkinju za vrhovnu državnu tužiteljku.
Nakon odstranjivanja Mugoše, krenulo se u promovisanje Markovića.
...MEDIJSKA PROMOCIJA
Prvo je 21. novembra poslanik Demokrata Duško Stjepović najavio kako će „Crna Gora početkom decembra dobiti vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i nedostajuća tri člana Sudskog savjeta“, te da će Demokrate glasati da vrhovni državni tužilac bude Milorad Miško Marković.
Samo dva dana kasnije, u emisiji ,,Načisto“ na Televiziji Vijesti, oglasio se i ministar pravde Andrej Milović, funkcioner PES-a, konstatovao je kako ,,postoji pozitivan signal kada je u pitanju Milorad Marković“ i naglasio da bi ,,on mogao biti izabran“.
"Ja bih volio da ga vidim na tom mjestu, ali o tome odlučuje Skupština. Očekujem da to može biti riješeno vrlo brzo", naveo je Milović i onda naveo ključni razlog: da je ,,Markoviću najveći plus što nije bio dio pravosudnog sistema“?!
Ovaj neobični iskaz desio se, prema izvorima iz bezbjednosnog sektora, samo nekoliko dana nakon što je Milović bio u privatnoj posjeti Beogradu. S kim se tamo sastao, koje je sve neformalne komunikacije imao, nije poznato. Izvjesno je, međutim, da je došao sa razrađenim planom.
Sedam dana docnije, u akciju lobiranja da na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva bude Marković, pridružio se, opet preko koncerna Vijesti, još jedan član Vlade, potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, funkcioner Demokrata. Koprivica i Marković se znaju još iz vremena dok su bili asistenti na Pravnom fakultetu u Podgorici, pa funkcioneru Demokrata nije ,,teško palo“ da javno podrži Markovića.
Gostujući u emisiji ,,Načisto“ na TV Vijesti, Koprivica je 30. novembra ponovio Milovićevu tezu da je Markovićeva prednost u tome - ,,što ne dolazi iz državne tužilačke organizacije“...
Tako su dva člana Vlade, iz dvije stranke koje su konstituenti vlasti, favorizovali kandidata za vrhovnog državnog tužioca - koji nikada nije bio tužilac.
Jedini iz nove vlasti koji je javno relativizovao Markovićevu kandidaturu bio je Milan Knežević koji je, tokom iste emisije na Televiziji Vijesti, izrazio sumnju i ustvrdio da njegova DNP teško može dati glas za Markovića jer nije ,,dovoljno iskusan“.
Ipak, samo dan kasnije, Knežević je posredno ispostavio uslov Markoviću da bi DNP glasala za njega u parlamentu. Knežević je bio jasan: DNP će ,,razmisliti“ o podršci – samo ukoliko se Marković javno izjasni da će da procesuira Milivoja Katnića zbog, kako je naglasio, ,,dokazane zloupotrebe službenog položaja“ podizanjem optužnice u slučaju kolokvijalno nazvan ,,državni udar“ 2016. godine.
POLITIČKA SLAGALICA NOVE VLASTI
Posljednji dio političke slagalice sklopljen je u petak 1. decembra, kada je poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović javno ocijenio da će ta stranka ,,ozbiljno razmotriti da glasa o Miloradu Markoviću za vrhovnog državnog tužioca“, jer je riječ o jednom „od vodećih pravnika u Crnoj Gori“.
Nimalo slučajno, Vučurovićev motiv za podršku bio je isti kao i Milovićev i Koprivičin: ,,Markovićeva prednost je što nikad nije radio u tužilaštvu“!
Citirane izjave funkcionera stranaka vlasti direktni su dokaz zakulisnih političkih pregovora o izboru prvog čovjeka Vrhovnog državnog tužilaštva i teško je povjerovati da kandidat Marković nije bio upoznat o uslovima pod kojim će mu političari vlasti dati glas u parlamentu.
Prema informacijama Pobjede, specijalni tužilac Vladimir Novović, iako se zvanično drži rezervisano, nezvanično, ali stvarno podržava izbor svog prijatelja iz ,,civilstva“ Milorada Miška Markovića.
Tako je stvorena politička koalicija za izbor prvog čovjeka Vrhovnog državnog tužilaštva - koji nije iz tužilačke organizacije. I mogla bi da se ponovi situacija prilikom izbora specijalnog državnog tužioca za organizovani kriminal, kada je izabran sudija Vladimir Novović, iako prethodno nije imao presuda za organizovani kriminal.
U međuvremenu se Milorad Marković nije javno oglašavao i njegovo ćutanje se može tumačiti kao prihvatanje da bude vrhovni državni tužilac, iako nikada nije bio član tužilačke organizacije.
Plan je, dakle, napravljen i realizacija najavljena.
,,MOLBA“ ZA ODUSTAJANJE
Ključni zadatak je da se iz konkurencije eliminiše prva kandidatkinja – Maja Jovanović.
Aktuelni ministar pravde Milović je, još 23. novembra, predložio rješenje: da kandidatkinja Jovanović, koja je dobila gotovo nepodijeljenu podršku Tužilačkog savjeta, jednostavno – povuče svoju kandidaturu!
Izvori Pobjede naglašavaju da je - i prije ovog Milovićevog javnog apela - vrh vlasti Jovanović neformalno pritiskao da odustane, jer ,,ne postoji većina, koja je ranije postojala u parlamentu“.
Procedura, međutim, nije baš tako jednostavna i politička koalicija za izbor Markovića ima ,,stanovite“ probleme. Prije svega, da bi izbor Markovića bio stavljen na dnevni red, parlament treba prvo da se izjasni o kandidaturi Maje Jovanović, iza koje stoji Tužilački savjet. Za njen izbor u prvom krugu potrebna je, shodno Zakonu o državnom tužilaštvu, dvotrećinska podrška, odnosno 54 glasa poslanika.
Ako je na poziciji vrhovne državne tužiteljke ne vide najveći akteri vladajuće većine, što su posredno već najavili, jasno je da Jovanović ne može proći u prvom krugu.
Zato je važan drugi krug, kada je potrebno ,,samo“ 49 poslaničkih glasova. Kako je Suzana Mugoša prošla medijsko-politički linč u, novim vlastima uslužnim medijima i tako ostala bez realnih šansi, dio stranaka parlamentarne većine pokrenuo je akciju lobiranja za Markovića.
No, ako Jovanović ne podlegne pritisku i povuče se iz izborne utakmice, Markovićeve šanse se smanjuju, jer može doći do ,,rasipanja glasova“.
OLAKO OBEĆANA BRZINA
Odugovlačenje odluke o izboru vrhovnog državnog tužioca, značajno remeti planove dijela parlamentarne većine. Ne samo zato što je zapadnim partnerima obećano da će do Nove godine biti izbran prvi čovjek VDT-a, već i zbog toga što bi Zapad, prevashodno Vašington i London, mogli da imaju ozbiljne zamjerke na izbor Markovića.
Biografija Milorada Markovića formalno nema mrlje, niti je do sada bio politički eksponiran.
No, tajno i javno agitovanje za njegov izbor značilo bi ,,ozakonjenje“ prakse da se u vrh tužilačke organizacije, sve pod maskom reformi, ,,lansiraju“ ljudi koji nemaju ni dana tužilačkog staža, što nije u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, Evropskog parlamenta, a nije u saglasnosti i sa sugestijama zapadnih partnera Crne Gore.
Samo, teško da će sve to zaustaviti naume dijela parlamentarne većine, ali je ključno pitanje da li mogu doseći do famoznog broja 49 poslaničkih glasova.
Možda će se sve jasnije očitovati na današnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu koji bi trebalo da donese odluku o terminu konsultativnog saslušanja kandidatkinje Maje Jovanović za izbor vrhovne državne tužiteljke. Ukoliko brzo bude zakazan termin saslušanja Jovanović, onda to može biti signal da unutar parlamentarne većine smatraju da imaju dovoljnu većinu za sprovođenje plana.
Zakonski uslovi
Zakon o državnom tužilaštvu precizno definiše da za vrhovnog državnog tužioca može biti birano lice koje ispunjava tri ključna uslova:
1) ispunjava opšte uslove za državnog tužioca;
2) ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima;
3) se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.
Tužilački savjet je aprila ove godine, nakon što je predložio Maju Jovanović za vrhovnog državnog tužioca, konstatovao i da Suzana Mugoša i Milorad Marković ispunjavaju kriterijume da budu kandidati.
Imenovanje VDT-a je, nakon izbora sedmog sudije Ustavnog suda, sljedeći korak u deblokadi ključnih institucija i bitan preduslov za dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU.
