Međunarodni dan planina je, kako kažu iz Planinarskog saveza Crne Gore, godišnja proslava koju je odredila Generalna skupština Ujedinjenih nacija.
"Obilježava se svake godine od 2003, kako bi se stvorila svijest o važnosti planina u našim životima, istaknule mogućnosti i ograničenja u razvoju planina te da bi se radilo na pozitivnim promjenama na globalnom nivou", kazali su iz Planinarskog saveza Crne Gore.
Planine su, poručuju, naš prirodni dragulj.
"One su dom za 15 odsto svjetske populacije, domaćini su oko polovine biodiverziteta svijeta i obezbjeđuju svježu vodu za svakodnevni život polovini čovječanstva za održavanje poljoprivrede i snabdijevanje čistom energijom i lijekovima. Međunarodni dan planina se obilježava 11. decembra", navode iz Planinarskog saveza.
Tema 2023. godine je “Obnova planinskih ekosistema”. Cilj mu je. dodaju iz Planinarskog saveza, da poveć svijest o važnosti planinskih ekosistema.
"Prema informacijama Ujedinjenih nacija, sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku pokrenulo je Međunarodnu godinu planina 11. decembra 2001. godine. Kasnije, 2002. godine, obilježena je Međunarodna godina planina s ciljem podizanja svijesti i pokretanja akcije po pitanjima koji se odnose na održivi razvoj planina. UN su 20. decembra 2002. proglasile 11. decembar Međunarodnim danom planina. Oni su pozvali međunarodnu zajednicu da preduzme odgovarajuće korake kako bi osigurala održivi razvoj planina. Prvi Međunarodni dan planina je obilježen 11. decembra 2003. godine. Svake godine se ovom danu dodjeljuje tema koja se fokusira na različita pitanja, uključujući slatku vodu, mir, biodiverzitet ili klimatske promjene", saopšteno je iz Planinarskog Saveza Crne Gore.
Planine, dodaju, pokrivaju oko 27 odsto Zemljine kopnene površine. One, kako kažu iz Plnaninarskog saveza, obezbjeđuju slatku vodu za polovinu čovječanstva i dom su za mnoštvo biljaka i životinja i mnogih kulturno raznolikih zajednica sa različitim jezicima i tradicijama.
"Nažalost, planine su pod uticajem klimatskih promjena i prekomjerne eksploatacije (kao što su neodrživa poljoprivreda, komercijalno rudarstvo i sječa drva). Sa globalnim zagrijavanjem, planinski glečeri se brzo tope, što utiče na zalihe slatke vode nizvodno, za milione ljudi. Osim toga, prekomjerno korištenje zemljišta i promjena zemljišnog pokrivača ubrzavaju migraciju u planinama, gubitak biodiverziteta i degradaciju ekosistema.Crna Gora je mediteranska planinska zemlja, u kojoj prostori iznad 1.000 metara nadmorske visine zauzimaju 60,5% teritorije. Planine Crne Gore spadaju u jedne od najnegostoljubivijih terena u Evropi. Njihova prosječna nadmorska visina je viša od 2.000 m. Planine Crne Gore spadaju u terene Balkanskog poluostrva najviše izmijenjene erozijom tokom posljednjeg ledenog doba", navodi se u saopštenju.
Planinarski savez Crne Gore je, kako ističu, ponosan na to što njihovi članovi štite planine, posmatrajući ih kao svoj drugi dom.
"Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, Planinarski savez Crne Gore će kroz gostovanja i predavanja u školama uticati na nove generacije čuvara planinske prirode", zaključuju u saopštenju.
