Rast plata u javnom sektoru, koji će zaključno sa aprilom ove godine premašiti 51 odsto, zabrinuo je domaće privrednike, stručnjake iz Međunarodnog monetarnog fonda i analitičare, jer nije pokriven realnim rastom ekonomije i sljedstveno tome javnih prihoda. Čak je premašio i zbirno efekte primjene programa Evropa sad i inflacije. Naime, rast plata shodno programu Evropa sad trebalo je da iznosi 17,7 odsto. Inflacija u 2022. godini u Crnoj Gori nije premašila 15 procenata, koliko iznosi i u Evropskoj uniji, odakle smo je uglavnom i uvezli. Kad se to zbroji, iznosi 32,7 odsto.
Plate u privatnom sektoru u prosjeku su povećane 39 odsto na prosječno 734 eura i privrednici upozoravaju da to predstavlja veliki problem, pogotovu zbog narušene likvidnosti izazvane posljedicama epidemije kovida-19 i energetske krize i rata u Ukrajini. Uglavnom, većina firmi podigla je kredite za likvidnost obrtnih sredstava, što pokazuje da jedva preživljavaju. Osim državnih energetskih firmi, čiji menadžment nije zabrinut zbog minusa u koje su upali prošle godine (sa izuzetkom CGES-a i COTEE) i nastavlja sa partijskom agendom zapošljavanja.
Izvor: Pobjeda
Zapošljavanje
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorio je da je problematično to što se povećanja zarada vrše u javnom sektoru iako nije došlo do reforme, već nasuprot tome broj zaposlenih u javnom sektoru se samo povećava.
"Ovo ima negativne efekte na privredu, jer upravo privreda, koja je u veoma teškoj situaciji treba da finansira sve ove odluke Vlade", kazao je Mulešković.
On dodaje da ovakva politika zarada ne stimuliše razvoj privatnog sektora već stimuliše mlade i ostale da svoje mjesto traže u džavnoj upravi, što nije dobro za dugoročni razvoj Crne Gore.
"Umjesto da promovišemo otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru, da povećavamo ekonomske aktivnosti zemlje, ovakvim mjerama se upravo stimuliše ono drugo, zapošljavanje u javnom sektoru. A sa druge strane, privreda koja je u velikim problemima, gdje imamo skoro 20 hiljada blokiranih preduzeća čija su dugovanja premašila milijardu eura, treba da finansira sve to", rekao je Mulešković.
On smatra da je neophodna reforma javne uprave, jer je to problem koji decenijama guši crnogorsku privredu i usporava ekonomski rast.
Procenti
Plate su u 2022. godini u prosjeku povećane ukupno za 190 eura, odnosno za 35,38 odsto. Lista djelatnosti pokazuje da su najveća povećanja u procentima bila kod najmanjih zarada, a u apsolutnim iznosima kod najvećih. Izuzetak su zaposleni u trgovini, ugostiteljstvu, što je dominanstvo privatni sektor, a gdje su bile najniže zarade. U trgovini povećanje je bilo u prosjeku 225 eura, odnosno 56,53 odsto; u ugostiteljstvu 247, odnosno 60,69 odsto. U poljoprivredi, u kojoj je najveća kompanija većinski državne Plantaže, povećanje je bilo prosječno 242 eura, odnosno 52,84 odsto.
Izvor: Pobjeda
Najveće zarade su u elektroenergetskim kompanijama (EPCG; CGES; CEDIS i Rudnik uglja), koje su dominanstvo u državnom vlasništvu, te u bankama, odnosno osiguravajućim društvima, koji su u privatnom vlasništvu. U EPCG povećanje je bilo 199 eura u porosjeku, odnosno 21,44 odsto na prosječno 1.127 eura. U bankama i osiguranju povećanje je bilo 245 eura, odnosno 25,63 na 1.201 euro u decembru prošle godine.
Što se tiče javnog sektora, koji prema najnovijim podacima Monstata broji 60 zaposlenih, zaključno sa prošlom godinom njihove su zarade povećane u prosjeku 36 odsto, odnosno 186 eura u prosjeku. Kako je u srijedu na sjednici Vlade najavio premijer Dritan Abazović, njima će zarade iz dva puta i zaključno sa aprilom ove godine biti povećane još 25 odsto. Dakle ukupno za 51 odsto od iniciranja programa Evropa sad, što ih svrstava u najveće dobitnike novog vala tranzicije. Oni će u prosjeku u aprilu ove godine dogurati do 900 eura.
Izvor: Pobjeda
Mulešković navodi da je činjenica da imamo značajan rast zarada u javnom sektoru, što je, kako kaže, bilo očekivano nakon povećanja svih zarada početkom prošle godine.
"Ipak ono što treba da nas zabrine i treba da odgovorimo na pitanje do kojeg nivoa će državni budžet moći da istrpi sva povećanja zarada i ostalih davanja koja su se desila u prošloj i ovoj godini", saopštio je Mulešković.
Mirza Mulešković
U budžetu za ovu godinu predviđeno je 67 miliona eura za povećanje plata u javnom sektoru, 35 miliona za povećanje penzija i 45 miliona za povećanje socijalnih davanja
Mulešković smatra da se upravo zbog takvih odluka i povećanja zarada i ostalih davanja već početkom godine krenulo sa povećanjem poreskih stopa i akciza.
"Ovo je takođe bila očekivana odluka Vlade, jer imajući u vidu da je usvajanjem budžeta bilo jasno da ćemo se zadužiti minimum 600 miliona eura ove godine, Vlada je morala da radi na poboljšanju javnih prihoda", kazao je Mulešković.
Istakao je i da javne finansije nijesu stabilne, i da poseban problem imamo sa prihodnom stranom, što su, kako kaže, potvrdili su i svi međunarodni izvještaji.
"Takođe, strah me je da ovo povećanje poreza i akciza nije jedino i da je ovo samo početak tog procesa, koji zasigurno negativno utiče na privredu ali sa druge strane direktno utiče na pad životnog standarda građana Crne Gore", upozorio je Mulešković.
