To je treći samit u ovom formatu – prvi je održan u avgustu 2022. u Atini, drugi u februaru 2024. u Tirani – a glavni cilj dubrovačkog skupa je da se izrazi solidarnost i podrška zemalja jugoistočne Evrope Ukrajini, koja se do sada suočava sa ruskom agresijom.
Prema izvorima iz hrvatske vlade, na samitu bi, pored Zelenskog i Plenkovića, trebalo da učestvuju i visoki zvaničnici dvanaest zemalja regiona, uključujući tri predsjednika, pet premijera i četiri ministra spoljnih poslova. Učesnici samita trebalo bi da prihvate zajedničku Dubrovačku deklaraciju o čijem tekstu se još pregovara, ali bi trebalo da ide putem ranijih deklaracija sa samita u Atini i Tirani.
Glavne tačke deklaracije, kako se ispostavilo, trebalo bi da budu osuda ruske agresije, podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim, podrška mirovnom planu predsjednika Zelenskog, zahtjev za procesuiranje ratnih zločina u Ukrajini, podrška Evropske integracije Kijeva i članstvo u NATO-u kada su uslovi za to i podrška energetskoj bezbjednosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.
Na marginama samita, Plenković i Zelenski trebalo bi da potpišu sporazum o saradnji Hrvatske i Ukrajine, kojim bi se ozvaničile aktivnosti između dvije zemlje koje već postoje, posebno u oblasti humanitarne pomoći, razminiranja i procesuiranja ratnih zločina. Prema izvoru iz vlade, sporazum bi „stavio pomoć koju Hrvatska već pruža Ukrajini na dugoročnu osnovu“
Najavljen je dolazak predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednice Kosova Vjose Osmanija i pet premijera: Grka Kirijakosa Mitotakisa, Bugara Dimitra Glavčeva, Albanca Edija Rame, Sjeverno-makedonskog Hristijana Mickoskog i predsjednika Savjeta ministara BiH Borjane Krišto.
Na nivou ministara spoljnih poslova biće zastupljene Turska, Srbija, Rumunija i Moldavija.
