Zakon bi se, kako navode, ticao onih koji "pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje".
Otud, djeluje kako se iz NSD 'ugledaju' na slično zakonsko rješenje u Rusiji.
"Nama je palo u dio da Crnu Goru učinimo istinski slobodnom zemljom i jedan od važnih pravaca djelovanja treba da bude priprema i donošenje novog zakona koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje. Političke organizacije su zakonom obavezane da svoje finansije učine javnim i kontrolu istih vrši nadležna Državna revizorska institucija (DRI), a to nije slučaj sa ovim agenturama koje zloupotrebljavaju naziv NVO dok im se u budžet nesmetano ubrizgavaju injekcije od milion dolara na redovnoj osnovi", navode oni.
"Više NVO funkcioniše iznad zakona"
Kažu kako je dio NVO "izvan i iznad zakona".
"Samo zbog nedostatka adekvatnog zakona, mi danas u Crnoj Gori imamo ne jednu, nego više „NVO" koje funkcionišu izvan i iznad zakona i koje sebi daju za pravo da nonšalantno dijele moralne lekcije i etikete gotovo svim političkim, ali i državnim institucijama. Te agenture podmeću, lažu i vode veoma preciznu kampanju za potrebe stranog naručioca za koga rade, dok ti naručioci imaju konkretne interese vezane za njihove uticaje u CG koji svakako nisu interesi i želje građana", ističu oni.
"Agente stranog uticaja nazvati pravim imenom"
Vrijeme je, kažu, da građani imaju uvid i u njihove finansije.
"Kako su im puna usta tuđih finansija i uticaja, krajnje je vrijeme da građani Crne Gore imaju uvid i u njihove i da se takve agencije jasno odvoje od stvarnih NVO koje za cilj imaju poboljšanje kvaliteta života građana, te da ih nazovemo pravim imenom - agentima stranog uticaja u Crnoj Gori. Istinska transparentnost može doći samo ako zakoni i pravila budu važili za sve. Mi smo pozvani kao vlast, a ne sumnjamo da ovo isto želi i opozicija, da politiku Crne Gore treba odvojiti od brutalnog agenturnog rada raznih međunarodnih bezbjednosnih struktura", zaključuju.
Rusija, Gruzija, Kirgizija, Mađarska, Slovačka...
Osim Rusije, nedavno su sličnom rješenju pribjegli i u Gruziji. Zbog toga su u toj državi na ulicama mjesecima bile desetine, nerijetko i stotine hiljada demonstranata, nakon čega je dalja evropska perspektiva te zemlje dovedena u pitanje.
Slične zakone imaju i Mađarska, Slovačka i Kirgizija.
U svim navedenim državama opozicija i aktivisti civilnog sektora optuživali su vlasti kako pomenuti akt žele iskoristiti kao dio pritiska na NVO, ograničiti njihove slobode, pa i zabraniti njihov rad.
Zanimljivo, nešto slično je bilo 'reaktivirano' i u mandatu Donalda Trampa na čelu Amerike. Bio je to gotovo davno zaboravljeni, takozvani FARA akt iz tridesetih godina prošlog vijeka, koji je uveden najprije zbog eliminacije nacističkog, a nešto docnije i komunističkog uticaja na vlast. No u doba Trampove vlasti korišćen je kao dio obračuna sa neistomišljenicima.
