Inicijator peticije je Teodor Milanko, pri čemu prikupljanje potpisa nije završeno i traje do 10. maja.
Odbor neće Vladi Crne Gore uputiti zahtjev za formalan stav o peticiji.
Na početku sjednice, Nikola Rovčanin (Demokrate) kazao je kako je riječ o jedinoj peticiji koja je stigla tom odboru, a koja je dostigla 6.000 potpisa.
"Ova inicijativa nije nespojiva sa sekularnom državom. Sekularizam ne podrazumijeva ateizam i antiteizam", kazao je on.
Rovčanin je dodao kako je današnja sjednica zakazana kako bi se odbor upoznao sa inicijativom.
Vuković Kuč: Pogledajte šta su nam uputile NVO
Aleksandra Vuković Kuč (DPS) podsjetila je kako su svi poslanici dobili potpise predstavnika oko 90 nevladinih organizacija, te je zamolila sve da pogledaju njihov dopis.
"Ovo je pitanje perspektive Crne Gore, kakvo društvo želimo", istakla je ona.
Bojović: Podržavam inicijativu, NVO neka se obrate zapadnim državama
Dragan Bojović (DNP) kazao je da civilni sektor treba pisati "državama zapadne demokratije i da im objasni šta je sekularna država".
"U većini tih zemalja vjeronauka postoji u određenom obliku. Sekularnost ne znači suspendovanje religije i vjerskih zajednica", dodao je, ističući kako podržava inicijativu.
Obradović: U trci za ljudskim pravima zaboravili smo osnovno
Vaso Obradović (NSD) kazao je kako se "suviše dramatizuju stvari koje su normalne".
"Vjeronauka bi bila sasvim prirodna, jer se ona bavi onim što nam nedostaje. U svoj trci za ljudskim pravima i slobodama, mi zaboravljamo osnovne stvari koje smo nekad posjedovali kao tradicionalno društvo, koje su nas odvajale od nekih drugih naroda, a to je duhovna i moralna crta", kazao je on.
Vjeronauka se djeci, ističe on, ne nameće, već se samo nudi kao mogućnost kroz izborni predmet.
Bojanić Lalović: Šta vi želite - religijsku nastavu ili obrazovanje o religijama?
Zoja Bojanić Lalović (DPS) kazala je kako u inicijativi NVO samo napominju kakve su odredbe Ustava.
"Mi davanjem mišljenja o uvođenju vjeronauke na ovaj način i pod ovim okolnostima kršimo Ustav. Ne možemo dovoditi u istu ravana religijsko obrazovanje i ljudska prava. Zato mi objasnite - koja je razlika - da li želite religijsku nastavu ili obrazovanje o religijama? Velika je to razlika", istakla je ona.
Ona je kazala kako predmeti koje pominju iz većine, a koji postoje u evropskim državama, podrazumijevaju upoznavanje sa religijama i podstiču toleranciju.
"To je obrazovanje o religijama. A vjeroispovijedni predmeti su religijsko obrazovanje. Zato, kolega Obradoviću, nemojmo neznanje kao tezu da plasiramo građankama i građanima", dodala je ona.
"Da li su iz PES saglasni sa stavom Jakšić Stojanović?"
Predložila je da pomenuto pitanje bude upućeno Ustavnom sudu.
"Zanima me stav kolega iz Evrope sad, s obzirom na to da je ministarka Anđela Jakšić Stojanović iznijela jasan stav da vjeronauci nije mjesto u školama", saopštila je ona.
Nenezić: Ovo je trgovina unutar većine, sklopljena na trulom kompromisu
Branislav Nenezić (SD) podsjetio je kako su prošla četiri i po mjeseca od tragedije na Cetinju, te pola godine od napada na učenika u školi u Baru.
"Šta je premijer Milojko Spajić uradio? Prvo je obećao izmjene zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Šta je Vlada do danas uradila? Ništa. Mi svakog dana u svakoj školi imamo vršnjačko nasilje. Šta smo uradili nakon tragedije na Cetinju? Ništa. Ni kao društvo, ni kao vlast. A ovo danas na odboru je trgovina unutar većine, sklopljena na trulom kompromisu", kazao je on.
Rekao je i kako će većina sa odbora da ostavi rok Vladi od 45 dana da se izjasni o inicijativi.
"A u tih 45 dana imaćemo sporazum sa UAE, vjerovatno i izbor predsjednika Opštine Nikšić. I imamo PES, koji svoje djelovanje vidi kratkoročno, te koaliciju ZBCG, koja svoje djelovanje vidi dugoročno, mudrije i iskusnije. I mi danas zbog malih interesa određene grupacije pravimo veliku štetu crnogorskom društvu", istakao je on.
Marković: Vjeronauka i nauka ne mogu da se izučavaju pod istim krovom
Dane Marković (PES) kazao je kako je riječ o "najobičnijem primjeru dramatizacije".
"Nije bilo potrebe da se raspravlja o ovome, niti ima potrebe da mi iznosimo ideje, stavove i osjećanja. Vjeronauka ima svoju metodologiju, nauka svoju, mogu da žive pod istim krovom, ali ne mogu da se praktikuju i izučavaju pod istim krovom", kazao je on.
U prosvjetnim ustanovama, smatra on, nema potrebe da se predaje o nastanku svijeta onako kako ga vide različite religije.
Despotović: Želite li da se u javnom obrazovanju uči i da ima i da nema Darvinove teorije?
Ako djeca idu na vjeronauku i čuju da nema Darvinove teorije, a druga djeca kažu i uče da je ima - kako to onda nije razdor, pitala je Aleksandra Despotović (DPS).
"Imamo li mi pravo da odlučujemo u ime djece. Imamo li pravo upućivati dijete od pet godina da ide na vjeronauku kao na izborni predmet", istakla je ona.
Ćinćur: Jesu li nam potrebni zdravomisleći pojedinci ili vjerujući poslušnici?
I kad ne bih imala stav o ovom pitanju, dovoljan alarm bila bi mi peticija civilnog sektora, kaže nezavisna poslanica Radinka Ćinćur.
"Da li su nam potrebni zdravomisleći pojedinci ili vjerujući poslušnici? Mislim da ćete se složiti da nam u školama treba više empatije, treba nam i više časova književnosti i drugih oblasti koje otvaraju nove vidike", kaže ona.
Upitala je zašto u najuspješnijim obrazovnim sistemima, poput baltičkih država, a u našoj regiji Slovenije, nema vjeronauke u školama.
"Mislim da nam ne treba segregacija u školama, na one koji idu na vjeronauku i na one neposlušne koji idu na građansko obrazovanje, pa i one koje se odnose na vjeroispovijest", dodala je ona.
Reforma obrazovanja u Hrvatskoj, smatra Ćinćur, upravo nije u potpunosti uspjela zbog uticaja crkve.
"Mislim da i akademska zajednica mora da zauzme stav"
Ćinćur je kazala da akademska zajednica o ovom pitanju mora da zauzme stav.
"Prije svega, pozivam matične fakultete iz Nikšića, Filološki, Filozofski, Učiteljski... Nadam se i da će PES zauzeti jasan stav o ovom pitanju, onakav kakav je zauzela njihova članica i ministarka prosvjete. Nikakve trgovine na ovom polju ne smije biti ni za što. Moramo napraviti sve da Crna Gora iskorači i da uđemo u neko bolje društvo", zaključila je ona.
Marković: Pitanje je da li je pravi trenutak, ovo treba prebaciti na stručni teren
Branka Marković (PES) kazala je da vjeronauka nudi stabilnost, podstiče na razmišljanje o dobru i zlu, pomaže izgradnju ličnog identiteta, te da djeca uče o važnosti strpljenja, poštenja i saosjećanja.
"Međutim, kako je naše društvo svjedočilo manipulacijama vjerskim osjećanjima, treba biti obazriv i voditi računa da li je trenutak da i Crna Gora prati praksu evropskih država koje imaju vjeronauku u školama. Mislim da ovu temu treba prebaciti iz skupštinskih klupa na stručni i naučni teren", rekla je ona.
Rondović: Vjeronauka doprinosi smanjenju predrasuda među djecom
Milica Rondović (NSD) kazala je kako se djeci nudi pravo na slobodan izbor, time što bi vjeronauka bila izborni predmet.
"Vjeronauka može doprinijeti međusobnom razumijevanju i smanjenju predrasuda među djecom. Učenje o vjeri nije prijetnja sekularnosti, prijetnja bi bila uskraćivanje izbora. Mi već sada imamo predmet istorija religije, ali on ne zadovoljava potrebu porodica koje žele dodatno duhovno i etičko obrazovanje za djecu", naglasila je ona.
Adžić: Vjerskim zajednicama sve omogućeno, ali su nauka i vjera nespojive
Filip Adžić (URA) kaže kako je u pitanju nametnuta tema i dimna zavjesa uoči rasparčavanja zemlje.
"Niko nije uskraćen za mogućnost vjerovanja i slobode vjeroispovijesti, pa ni za dobijanje znanja o religiji. Država je jako stala iza vjerskih organizacija, omogućila im sredstva iz budžeta i za vjerske škole. Nespojive su nauka i vjera, jer nauka je i sumnja i kritičko razmišljanje, sve ono što vjera nije", kazao je on.
Preko najmlađih se, dodao je, ne smiju ubirati politički poeni.
